Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

NACRT PROSTORNOG PLANA POSEBNE NAMJENE ZA OBALNO PODRUČJE: Ciljevi Prostornog plana su nova radna mjesta u turizmu, povećanje broja ležajeva u hotelima i turističkim naseljima i realizacija novih investicija


Otvaranje novih radnih mjesta u turizmu, povećanje broja ležajeva u hotelima i turističkim naseljima i realizacija ukupnih novih investicija od 13 do 15 milijardi eura, neki su od ciljeva predloženog Nacrta prostornog plana posebne namjene za obalno područje.

Direktor Direktorata za turistički razvoj i standarde u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Olivera Brajović rekla je da temelj budućeg razvoja obalnog područja treba da bude razvoj turizma uz razvoj mediteranske poljoprivrede.

"Kontinuirano povećanje učešća hotela u ukupnom smještaju i podizanje njegovog kvaliteta u privatnim kućama i apartmanima uz opadanje njihovog učešća u ukupnom smještajnom kapacitetu, treba da doprinese poboljšanju strukture i kvaliteta smještajne ponude u Crnoj Gori i produženju turističke sezone", dodala je ona.

Akcenat je stavljen na razvoj visokokvalitetnog turizma koji je usmjeren na uži obalni pojas.

"Udio smještaja mjerenih brojem ležaja u hotelima i turističkim naseljima u 2011. godini je bio 21 odsto, a predviđenim planskim dokumentom treba da se poveća na 55 odsto. Udio privatnih kuća i apartmana sa sadašnjih skoro 80 odsto smanjio bi se na manje od 45 odsto", navela je ona.

Prema njenim riječima, tim planskim dokumentom treba da se stvore uslovi za otvaranje između 13 i 18 hiljada novih radnih mjesta u turizmu i skoro duplo više u neturističkim djelatnostima, ali koje su indukovane turističkom djelatnošću i povezane sa turizmom.

"Što se tiče investicija one su predviđene u iznosu od 13 do 15 milijardi eura od čega je skoro polovina namijenjena investicijama u nove smještajne objekte. Sve to bi trebalo da dovede do povećanja turističke potrošnje koja bi bila na nivou oko tri milijarde eura ukupno godišnje", saopštila je Brajović.

Ostvarivanje tog nivoa turističke potrošnje uz povećano korišćenje turizma za plasman domaćih poljoprivrednih proizvoda trebalo bi da ima efekat na bruto dodanu vrijednost Crne Gore, koja bi, kako smatra Brajović, zbog toga trebalo da bude povećana četiri do pet puta.

Plan se donosi za period do 2030. godine i usvaja ga Skupština Crne Gore, a direktor Direktorata za planiranje prostora u Ministarstvu Dragana Čenić kaže da je prvi put u planskom dokumentu koji tretira obalno područje ucrtana linija odmaka.

"To je linija od 100 metara do koje nije dozvoljeno graditi objekte u uskom obalnom pojasu. Plan osim toga propisuje da u širem obalnom pojasu od hiljadu metara, u odnosu na liniju obale u izdvojenim građevinskim područjima, nije dozvoljena nova stanogradnja već isključivo izgradnja u svrhu turističke i privredne djelatnosti. Propisao je smanjenje građevinskog zemljišta sa 23.000 hektara na 13.000 hektara, odnosno smanjenje sa 15 odsto na devet odsto", pojasnila je ona.

Javna rasprava o predloženom planskom dokumentu već je jednom produžavana i završava se u subotu, 12. marta 2016. godine, a Čenić kaže da su se od vlasnika zemljišta tokom javne rasprave mogli čuti komentari kako se tim planom preko noći oni osiromašuju, jer je dokumet predvidio zelene površine tamo gdje su oni željeli da grade.

"Vlasnici koji su u prethodnom periodu stekli pravo da grade i dobili građevinske dozvole to mogu i dalje da učine i u tom smislu plan ne predstavlja ograničenja. To se odnosi na one koji će do usvajanja plana steći to pravo. Međutim, oni koji nijesu iskoristili datu mogućnost treba da znaju da se planovi ne donose sa idejom da se nikada ne mijenjaju", rekla je Čenić, napominjući da se planom predviđa zaštita Solane Bajo Sekulić.

Kako ističe predstavnik Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje (RZUP), koji je obrađivač Plana Svetlana Jovanović rekla je da se radi o važnom planskom dokumentu, najvažnijem na nivou države.

"Primorski region je apsolutno područje od kojeg zavisi budući razvoj države. Plan zahvata područje šest opština, Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj, bez područja nacionalnih parkova", rekla je ona.

Smatra da ipak postoji niz problema koje treba rješavati.

"Plan uvodi neke novine vezano za indikatore koji se primjenjuju u planiranju koji su nedostajali u prethodnoj planskoj dokumentaciji. Cilj je da se iskorišćenost prostora podigne na viši nivo, odnosno da ono što planiramo to i izgradimo", objasnila je Jovanović.

Ona je dodala da bi, kada bi se izgradilo sve što je planirano kroz važeću plansku dokumentaciju, to značilo da do 2030. godine treba da se izgradi dvostruko više nego što su sve generacije do sada izgradile.

"Ono što imamo sada na primorju je da su otvorena građevinska područja, bez infrastrukturne opremljenosti i bez dovoljnih pratećih društvenih servisa. Osim građevinskih područja plan sadrži i koncept razvoja privrede i turizma, kao i sve aspekte zaštite, a obrađivač plana očekuje da u javnoj raspravi pristigne dosta primjedbi i sugestija", najavila je Jovanović.

Izvor: Vebsajt CdM, 09.03.2016.