Zbog činjenice da se carinska služba već duži vremenski period suočava sa problemom uvoza robe široke potrošnje iz Turske i Kine i upotrebljavanih motornih vozila iz zemalja Evropske unije, čija se cijena prijavljuje ispod prave vrijednosti, Uprava carina upozorava na odgovornost odnosno obavezu uvoznika da prijavi tačnu i istinitu vrijednost robe koju uvozi.
Carinska vrijednost je jedan od osnovnih i najvažnijih instituta carinskog sistema Crne Gore i kod primjene načela ad valoremcarine, ista predstavlja osnov za plaćanje carinskih i poreskih davanja.
Da bi carinski organ prihvatio prijavljenu transakcijsku vrijednost mora biti ispunjeno nekoliko preduslova:
- da je carinski organ zadovoljan istinitošću i tačnošću prijavljene vrijednosti;
- da su ispunjeni uslovi za utvrdjivanje vrijednosti i
- da su dostupni objektivni i mjerljivi podaci u odnosu na koje se vrši prilagodjavanje prijavljene vrijednosti.
Ako nije ispunjen neki od ovih preduslova, carinski organ neće prihvatiti prijavljenu transakcijsku vrijednost, već je ovlašćen da carinsku vrijednost utvrdi primjenom nekog od slijedećih metoda propisanih Carinskim zakonom ("Sl. list RCG", br. 7/2002, 38/2002, 72/2002, 21/2003, 31/2003 - odluka US, 29/2005 i 66/2006 i "Sl. list CG", br. 21/2008, 40/2011 - dr. zakon, 39/2011 - dr. zakon, 28/2012 - dr. zakon i 62/2013).
Istinitost i tačnost prijavljene vrijednosti uvoznik mora dokazati ukupnom dokumentacijom u vezi sa kupoprodajom robe za koju se utvrđuje vrijednost. Iako nema propisanog popisa isprava koje uvoznik mora posjedovati, pored fakture (računa), na zahjev carinskog organa, uvoznik mora biti uvijek u mogućnosti da podnese na uvid dodatnu dokumentaciju kao što je ugovor o kupoprodaji (distribuciji, franšizi i sl.), isprave u vezi s prevozom i osiguranjem robe, kako bi se potvrdio uslov isporuke (paritet), isprave o troškovima unutar carinskog područja Crne Gore, te ostalu knjigovodstvenu dokumentaciju, poslovno dopisivanje (narudžbu robe, potvrdu narudžbe i sl....), cjenovnike prodavca, finansijska dokumenta koja upućuju na kamate, ugovore o autorskim pravima, ugovore o prodaji i ostalim aktivnostima nakon uvoza i dr.
U svim situacijama u kojima nakon pregleda dokumentacije i robe, a na osnovu raspoloživih podataka, carinski organ posumnja da je prijavljena vrijednost stvarno plaćena cijena za odnosnu robu ili je dokumentacija koja je potkrepljuje nevjerodostojna (npr.krivotvoren račun radi prikazivanja manje vrijednosti, ne postoji kupoprodaja, kupac i prodavac su povezana lica, prikazani su nerealni popusti, odstupanja od referentnih podataka i sl.), carinski organ će postupiti u skladu sa nadležnostima.
Prijavljivanje lažnih vrijednosti neće se tolerisati te će se u svim slučajevima u kojima bude postojala opravdana sumnja da je carinskom organu podnijet falsifikovani dokument postupiti u skladu sa ovlašćenjima koje ima carinski organ, uključujući pokretanje postupaka za utvrđivanje prekršajne, odnosno krivične odgovornosti uvoznika.
Sve informacije koje su prema prirodi povjerljive, ili su dobijene na povjerljivoj osnovi, korišćene u postupku utvrđivanja carinske vrijednosti, ostaju povjerljive i od strane carinskog organa se ne smiju otkrivati bez posebnoga dopuštenja onog koji ih daje, osim kada se to bude zahtijevalo u sudskim postupcima.
Izvor: Vebsajt Uprava carina, 09.03.2016.