Javna okupljanja ubuduće će se moći organizovati na deset metara od državnih institucija, predviđeno je Predlogom zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, što je novina u odnosu na rješenje iz važećeg Zakona o javnim okupljanjima ("Sl. list RCG", br. 31/2005 i "Sl. list CG", br. 40/2011 - dr. zakon, 47/2014 - odluka US i 1/2015) po kojem je to ograničenje 50 metara.
Novine sadržane u Predlogu zakona je predstavio generalni direktor Direkorata za bezbjednosno zaštitne poslove i nadzor Ministarstva unutrašnjih poslova MUP, Miloš Vukčević.
On je podsjetio da je Zakon o javnim okupljanjima donijet 2005. godine, i da je postojala obaveza i potreba da se donese novi jer se, kako je naveo, ljudska prava stalno mijenjaju.
"MUP je sa Upravom policije formirao Radnu grupu, u kojoj je učestvovao i predstavnik nevladine organizacije, i imali smo podršku eksperta Evropske komisije koji je pomogao sa preporukama suda u Strazburu i smjernicama Venecijanske komisije", rekao je Vukčević.
On je istakao da je u Predlogu zakona došlo do razdvajanja javnih okupljanja od javnih priredbi.
"Javna priredba se ostvaruje u okviru privredne djelatnosti, radi ostavarivanja prihoda i profita, i zahtijeva dodatne mejre bezbjednosti, dok je javno okupljanje svako okupljanje više od 20 lica na otvorenom prostoru, radi izražavanja socijalnih, političkih uvjerenja i ciljeva, interesa i različitosti", pojasnio je Vukčević.
On je naveo da okupljanja na kojima je manje od 20 osoba ne podliježu zakonskoj regulativi.
"Novina Predloga zakona je što su perepoznata javna okupljanja u pokretu, koja prethodnim nijesu bila predviđena", rekao je Vukčević.
On je rekao da je prostor prikladan za javno okupljanje važećim Zakonom određen na 50 metara od Vlade, Skupštine i Ustavnog suda, dok je Predlogom zakona to ograničenje smanjeno na deset do 15 metara od državnih institucija.
Predlogom zakona je organizator rasterećen, odnosno ne postoji obaveza angažovanja redara. Predlog zakona prepoznaje vođu okupljanja, kojeg mora da odredi organizator, a koji će biti zadužen da podnosi prijavu i da ostvaruje saradnju sa nadležnim organima
Obaveza prijavljivanja okupljanja, koja mora biti izvršena pet dana prije samog održavanja, nije izmijenjena, a policija je obavezna da obavijesti državne organe.
Vukčević je rekao da su novine zakona konsultacije u cilju otklanjanja nejasnoca, nepravilnosti i nedoumica u vezi sa okupljanjima i održavanje spontanih okupljanja, čija prijava nije obavezna, ali se moraju ispuniti određeni uslovi.
"Ustavom Crne Gore ("Sl. list CG", br. 1/2007 i 38/2013 - Amandmani I-XVI) dozvoljeno je ograničenje prava na slobodno okupljanje, ali razlika u novom zakonu je što ne definiše na kom prostoru će obavezno biti zabranjeno okupljanje", istakao je Vukčević, dodajući da policija odlučuje o razlozima ograničenja.
Tužbe o rješenju zabrane javnog okupljanja više se neće podnositi MUP-u, nego Upravnom sudu.
Vukčević je rekao da su rješenja o javnim priredbama ostala slična kao u prethodnom zakonu.
"Uvedena je novina o izvještavanju, odnosno Vlada Crne Gore mora jednom godišnje obavijestiti Skupštinu o implemetaciji ovog zakona", rekao je Vukčević.
On je naveo da su nastojali da Predlog zakona usklade sa standardima u oblasti zaštite ljudskih prava, i da su vodili računa o smjernicama Venecijanske komisije i o sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava.
Izvor: Vebsajt CdM, 09.02.2016.