Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

UNIJA POSLODAVACA CG: UPCG od institucija sistema očekuje da kroz veću efikasnost administracije, eliminisanje biznis barijera i unapređenje poslovnog ambijenta, pruže snažniju podršku aktivnostima pokretanja, razvoja i održivosti biznisa

09.01.2018.


Može se očekivati da će povećanje PDV-a u 2018. godini uticati na povećanje opšteg nivoa cijena koje će, kroz smanjenje kupovne moći stanovništva i pad tražnje, rezultirati i dodatnim problemima u poslovanju privrednika. To prvenstveno u smislu smanjene sposobnosti preduzeća da plasiraju svoje proizvode i usluge, što će se odraziti i na njihove prihode po tom osnovu, ukazala je predsjednica Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Svetlana Vuksanović.

Jaka ekonomija se gradi na osnovama koje, između ostalog, uključuju adekvatan poreski sistem koji može podstaći izgradnju snažne privrede i razvoj privatnog sektora. Zato se već godinama zalažemo za sniženje postojećih poreskih opterećenja i eliminisanje brojnih nameta koji svakako ne idu u prilog rastu konkurentnosti, povećanju zaposlenosti, stabilnom i dugoročno održivom razvoju zemlje, navodi Vuksanovićeva.

UPCG se u više navrata oglašavao ovim povodom, ističući da povećanje PDV-a može dodatno ugroziti opstanak privrednih subjekata kroz rast svih ulaznih troškova poslovanja, povećanje cijena roba i usluga, te povratni pad prihoda i prometa koji, jasno je, dovodi i do pada priliva ukupnih budžetskih prihoda. Zato ne treba da čudi što navedeno može "otvoriti vrata" dodatnim negativnim efektima, manifestovanim kroz tzv. seljenje iz legalnog u nelegalne tokove, odnosno povećani obim poslovanja u sivoj zoni i pad naplate fiskalnih prihoda.

Umjesto matrice po kojoj se nedostajući budžetski prihodi obezbjeđuju povećanjem postojećih poreskih stopa ili uvođenjem novih poreskih oblika, smatramo da je bilo i korisnije i efikasnije i ekonomski opravdanije pristupiti aktivnostima koje uz, smanjenje javne potrošnje (posebno za nepotrebno glomaznu i skupu administraciju - na lokalnom i državnom nivou), uključuju u prvom redu proširenje obuhvata svih pravnih i fizičkih lica koja obavljaju neki vid djelatnosti - posebno jer bi to povećalo broj poreskih obveznika, omogućilo rast ostvarenih budžetskih prihoda po tom osnovu, te doprinijelo podjeli poreskog opterećenja i smanjenju postojećeg nivoa sive zone, precizirala je ona.

Na pitanje kako nadležne institucije mogu spriječiti povećanje sive ekonomije, podsjeća da postoji Zakon o inspekcijskom nadzoru ("Sl. list RCG", br. 39/2003 i "Sl. list CG", br. 76/2009, 57/2011, 18/2014, 11/2015 i 52/2016)radi sprečavanja nelegalnog poslovanja, ali se njegove odredbe uglavnom odnose na registrovane privredne subjekte. Zato je dobro što se konačno pokrenulo pitanje borbe protiv neregistrovanih preduzeća, i to na način da se definisalo vrlo važno pitanje nadležnosti i ovlašćenja inspekcijskih organa, posebno jer isto vodi stvaranju uslova za proširenje poreskog obuhvata i rasterećenje upravo onih subjekata koji redovno izmiruju svoje zakonom propisane obaveze.

Konkretno, radi se o novinama koje, između ostalog, predviđaju mogućnost da inspekcijski organi mogu ući u neregistrovani objekat i izvršiti nadzor u svim onim slučajevima kada postoji indicija da se u konkretnom objektu vrši promet proizvoda ili usluga, odnosno obavlja neki drugi vid djelatnosti.

Mjere za suzbijanje neformalne ekonomije uključuju kreiranje adekvatnog i predvidivog poslovnog ambijenta, usklađenost regulative sa stvarnim stanjem u privredi i primjenjivost te regulative u poslovnoj praksi, neselektivno i efikasno sprovođenje zakona od strane inspekcijskih službi - uz jednak tretman svih aktera na tržištu. Naravno, primat treba dati i insistirati na mjerema prevencije, a tek onda pristupati kaznenim mjerama i jačati kaznenu politiku, ne i obrnuto.

UPCG od institucija sistema očekuje da u narednom periodu, kroz veću efikasnost administracije, eliminisanje biznis barijera i unapređenje poslovnog ambijenta, pruže snažniju podršku aktivnostima pokretanja, razvoja i održivosti biznisa. To nije moguće bez pune uključenosti predstavnika realnog sektora u proces kreiranja javnih politika i strateških dokumenata koje su od uticaja (direktno ili indirektno) na biznis ambijent, kao i u rad radnih timova formiranih za potrebe kreiranja zakonodavnog okvira po tom osnovu, a što u prethodnom nije uvijek bio slučaj i predstavlja lošu praksu koja je apsolutno neprihvatljiva i zabrinjavajuća.

Ukoliko želimo da crnogorsku ekonomiju karakterišu razvoj privrednih aktivnosti, nove investicije, konkurentnost i otvaranje novih radnih mjesta, jasno da preduslov tome mora biti postojanje socijalnog dijaloga i postizanje punog konsenzusa između sva tri socijalna partnera (Vlade, poslodavaca i sindikata) za sva pitanja koja regulišu status i direktno se tiču položaja poslodavaca i zaposlenih. Očekujemo da takav naš stav dijele i druga dva socijalna partnera.

Nema rasta sa ovolikim brojem raznih taksa i naknada

Unija poslodavaca je nedavno objavila istraživanja o velikom broju parafiskaliteta (taksa i naknada) na državnom i lokalnom nivou, koji opterećuju poslovanja naročito malih i srednjih preduzeća. Iz Ministarstva finansija su tada dobili najave zbog kojih UPCG očekuje da će kreatori politika i donosioca odluka ovo pitanje u toku 2018. godine dodatno problematizovati u cilju olakšanog poslovanja privrede.

"Izvještaj UPCG je pokazao da su nameti koji prate redovno poslovanje preduzeća veoma visoki, brojni i za privrednike predstavljaju značajan finansijski problem (u smislu mogućnosti izmirenja svih nametnutih obaveza), ali i vrlo ozbiljan administrativni problem jer nisu u mogućnosti da isprate česte izmjene regulative (posebno mala preduzeća). Takvu ocjenu dalo je čak 85% privrednika - učesnika terenskog istraživanja koje je sprovela UPCG u svim opštinama, što pokazuje da se zaista radi o gorućem problemu koji hitno treba rješavati. Stoga UPCG u narednom periodu očekuje od države strateško djelovanje na način da isto uključuje kreiranje konkretnih mjera i politika usmjerenih ka stvaranju stabilnog i podsticajnog poslovnog ambijenta - i za razvoj postojećih i za otvaranje novih preduzeća. Bez takvog pristupa ne možemo očekivati ekonomski rast, jačanje konkurentnosti, povećanje zaposlenosti i sigurnosti postojećih radnih mjesta, a time ni ukupan razvoj crnogorskog društva", kazala je Vuksanovićeva.


IZVOR: Vebsajt Vijseti, Goran Kapor, 07.01.2018.


Naslov: Redakcija