Iz Svjetske banke su ocijenili da su u Crnoj Gori visoka poreska opterećenja za zaposlene sa niskim zaradama, koja se kreću do 40 odsto, čime se povećava trošak zapošljavanja tih grupa.
"Povećanjem najviše granične stope poreza na dohodak koja je trenutno 11, a vratiće se na devet, uvećali bi se prihodi, struktura poreske politike približila EU i stvorio prostor za smanjenje poreskog opterećenja na niže zarade", ocijenili su predstavnici Svjetske banke prilikom predstavljanja redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan Albaniju, BiH, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.
Podsjetili su da je u Estoniji najviša granična stopa 20 odsto, u Letoniji 30, Sloveniji 40 odsto. Viši ekonomista SB Mark Šifbauer ukazao je da se Crna Gora suočava sa stabilnim ekonomskim rastom, ali i izgledima koji su podložni negativnim rizicima. Ocijenio je da se reforme moraju ubrzati, uzmeđu ostalog i kod poreza na rad i dohodak, a unaprijediti vladavina prava.
"Procjenjujemo daje rast ekonomije u prošloj godini iznosio 4,4 odsto, ali će vjerovatno biti veći. Snažan rast odražavao se i na dinamiku tržišta rada, ali činjenica da je stopa zaposlenosti 47,5 odsto znači da više od polovine građana nije zaposleno", ukazao je Šifbauer i ocijenio da će, nakon snažnog rasta, ekonomija usporiti.
Ukazao je da je fiskalna konsolidacija smanjila deficit na 3,8 odsto BDP, ali je i dalje najviši u region, javni dug je dostigao 71 odsto BDP, ali procjenjuju da će ove godine pasti na 67 odsto, ukoliko Vlada ostane posvećena programu fiskalne konsolidacije.
Upozorio je da javnom potrošnjom u svim zemljama regiona, a posebno u Crnoj Gori, dominiraju fond zarada i socijalna davanja. Šef kancelarije SB za Crnu Goru i BiH Emanuel Salinas je ukazao da je otvaranje novih radnih mjesta u privatnom sektoru ključni strateški izazov u regionu.
IZVOR: Vebsajt CdM, 03.04.2019.
Naslov: Redakcija