Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

EVROPSKA KOMISIJA: U 2016. rast crnogorske ekonomije od 4%


Evropska komisija objavila je 4. februara 2016. zimsku Evropsku ekonomsku prognozu u kojoj se navodi da će crnogorska ekonomija 2016. godine rasti po stopi od 4%.

Crnogorska ekonomija će prema procjeni Komisije biti među tri najbrže rastuće u Evropi u 2016. Naime, procjenjuje se da će u 2016. ekonomije država članica EU rasti po prosječnoj stopi od 1.9%, pri čemu se očekuje da Crna Gora zabilježi veću stopu rasta od čak 26 država članica EU, kao i od svih država kandidata za članstvo.

Slijedi prevod dijela prognoze koji se odnosi na Crnu Goru:

Crna Gora: Rast vođen investicijama

Snažan porast investicija u javnom i privatnom sektoru predvodiće ekonomski rast u narednim godinama. Sektor privatne potrošnje će vjerovatno imati koristi od postepenog poboljšanja na tržištu rada. U međuvremenu, javne finansije će ostati u stanju napetosti zbog dugoročnih obaveza finansiranja autoputa u pravcu Srbije i većeg izdvajanja za plate, penzije i pojedina socijalna davanja.

Rast bio veći od očekivanog

Snažan rast u fiksnim kapitalnim investicijama i izvozu usluga nastavio je da podržava ekonomiju u trećem kvartalu 2015, podižući rast BDP-a za 4.2% (godina-na-godinu), što je porast u odnosu na rast od 3.7% u prethodnom kvartalu. Ipak, privatna potrošnja je ostala niža, dajući negativan doprinos ekonomskom rastu zbog stagnirajućih plata i penzija u situaciji niske inflacije. Istovremeno, učešće javne potršnje i neto izvoza je bilo pozitivno u trećem kvartalu, zahvaljujući snažnom porastu u sektoru usluga, što je rezultat odlične turističke sezone, potirući takođe vrlo veliki porast uvoza. Ukupno uzev, razmatrajući prošlogodišnje trendove za posljednji kvartal, očekivanje je da je BDP u 2015. porastao za 3.9%.

Investicije i turizam će nastaviti da vode rast

Očekuje se da će se dinamika rasta nastaviti na uglavnom sličan način u toku 2016. i 2017. Prema tome, poprilično duga lista spremnih projekata će doprinijeti održanju snažne uspješnosti kapitalnih investicija. Vladin fiskalni prostor (a samim tim i potrošnja) će ostati ograničena zbog izgradnje auto-puta. Predviđa se da će promjene u zalihama nastaviti da imaju jako izražena sezonalna kretanja u skladu sa trgovinom i potrošnjom koja je povezana sa turizmom, dok će proizvodnja ostati ravna zbog metalurške industrije koja prolazi kroz fazu restrukturiranja. Ipak, određeni oporavak individualne potrošnje može nastati kao rezultat Vladinih planova da se povećaju plate u javnom sektoru, penzije, kao i određena socijalna davanja predviđena budžetom za 2016. Ovo će imati uticaja na ekonomiju u širem smislu jer je državna uprava najveći poslodavac u zemlji, kao i zato što se ovim postavlja primjer za kolektivno pregovaranje u privatnom sektoru.

Faktor cijenâ

Globalni pad cijena nafte nastaviće da utiče na inflaciju u Crnoj Gori. Međutim, uticaj porasta plata i penzija u 2016. na ukupni rast bi mogao biti umanjen u slučaju većeg inflatornog pritiska koji bi mogao nastati kasnije. Ova prognoza razmatra dva moguća rizika za inflaciju koji bi mogli uticati na cijene potrošačkih dobara: jedan je povezan sa cijenom nafte, za koju se očekuje da će ostati niska osim se ako geopolitički rizici u zemljama proizvođačima ostvare, a drugi rizik je povezan sa cijenama hrane u slučaju nepovoljnih vremenskih uslova.

Je li turistička sezona 2015. usamljen slučaj?

Odlični rezultati turističke sezone bili su glavni faktor za sužavanje eksternog deficita. U četiri kvartala koji su prethodili septembru 2015. tekući deficit je opao na 12.6% BDP-a, što je smanjenje u odnosu na 15.8% koliko je bio godinu prije, uprkos daljem i istovremenom produbljivanju robnog trgovinskog deficita. Kao posljedica, prognozom se na bolje revidira pozitivan uticaj sektora usluga na izvoz, uz očekivanje da će značajne investicije u oblasti hotelskih kapaciteta održati prihode povezane sa turizmom u 2016. i 2017. Još jedan tehnički faktor koji je prominjen u ovoj prognozi jeste niža od očekivane uvozna elastičnost investicija, obzirom da je sada veći fokus na opremi za gradnju nego na materijale.

Jača ponuda radne snage umanjuje smanjenje nezaposlenosti

Stopa nezaposlenosti nastavila je da opada u 2015, doduše sporije nego što je bilo predviđeno zbog istovremenog porasta ponude radne snage. Za 2016. se predviđa da će se rast zaposlenosti nastaviti sličnim tempom kao u 2015, te da će dodatno porasti 2017. zbog novih investicija, naime novih pogona za proizvodnju električne energije.

Opšti Vladin budžet za 2016. targetira deficit od 6.1%. Visoki deficit se ogleda u 255 miliona EUR (odnosno 6.8% BDP) koji će biti potrošeni na izgradnju prioritetne dionice auto-puta do Srbije. Dodatno, u pravcu stimulisanja ekonomije, Vlada je počev od 2016. smanjila višu stopu poreza na lični dohodak (koju plaća poslodavac) sa 13% na 12%, kao i povećala plate u javnom sektoru, penzije i davanja. Ipak, u nedostatku novih fiskalnih mjera i strukturnih reformi koje bi se nosile sa ovim povećanim izdacima ova prognoza ističe da je moguć nešto veći deficit za 2016. i 2017."

Neto finansijske potrebe ostaju na značajnom nivou u 2016, ali da će opasti u narednim godinama. Crna Gora će 2016. morati da pozajmi 688 miliona EUR (ili oko 18% BDP), od kojeg iznosa će glavni rizik vjerovatno biti skoncentrisan na 390 miliona EUR koji će ući u tržišta kapitala početkom 2016, dok je još 205 miliona EUR za finansiranje autoputa u 2016. obezbijeđeno kreditom u dolarima. Za razliku od 2015. i 2016, 2017. neće biti potrebe za refinansiranje dospjelih Euroobveznica, iako će sličan iznos svake godine biti povlačen iz kredita za finansiranje auto-puta. Sveukupno, očekuje se da će javni dug Crne Gore porasti 2016. i 2017, do čega će dovesti dalje pozajmljivanje za potrebe kapitalnih trošenja.

Prema fiskalnim proipisima Crne Gore, kada se dostigne limit javnog duga od 60% – što se očekuje uskoro – Vlada će morati da predstavi plan za snižavanje duga ispod tog nivoa u narednih pet godina. Ipak, novi plan upravljanja dugom bi mogao biti doveden u pitanje zbog dodatnih troškova koji mogu nastati prilikom izgradnje auto-puta ili ublažavanjem fiskalne discipline, posebno u toku izborne 2016. godine.

Puni tekst prognoze sa pratećim grafikonima dostupan je ovdje.

Izvor: Press služba Vlade Crne Gore, 04.02.2016.