Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

DO KRAJA SEPTEMBRA O MODELU ZA SUZBIJANJE NEZAKONITOG BOGAĆENJA FUNKCIONERA


Crnogorsko Ministarstvo pravde treba do kraja septembra da predloži i dostavi skupštinskim odborima model za najefikasnije suzbijanje i sankcionisanje nezakonitog bogaćenja funkcionera.

To se navodi u stavovima Odbora za antikorupciju i politički sistem, pravosuđe i upravu, dostavljenim parlamentu, poslije konsultativnog saslušanja o uvođenju novog krivičnog djela nezakoniti bogaćenje javnih funkcionera, održanom 15. maja.

Ocjenjuje se da je nezakonito bogaćenja javnih funkcionera potrebno tretirati u pravnom sistemu Crne Gore u duhu Konvencije Ujedinjenih nacija o borbi protiv korupcije.

"Ministarstvo pravde treba, shodno stavovima Evropske komisije iz Izvještaja o napretku Crne Gore za 2014. godinu, do kraja septembra da predloži i dostavi odborima model za koji smatra da će obezbijediti najefikasnije suzbijanje i sankcionisanje nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera", navodi se u stavovima odbora, prenosi MINA.

Ocijenjeno je da je neophodno da Ministarstvo sarađuje sa NVO sektorom koji se bavi ovim pitanjima.

Ministar pravde Zoran Pažin je, na sjednici odbora, zaključio je da bi prihvatanjem inicijative, ukoliko ona ne hi bila krivično-pravno modifikovana, bio narušen krivično-pravni sistem.

On je kao alternativu toj inicijativi, ukazao na institut koji već postoji u crnogorskom pravnom sistemu - oduzimanja imovinske koristi stečene krivičnim djelom.

“Potrebno je sagledati u čemu je problem nedovoljne primjene ovog instituta, da li je riječ o neznanju pojedinih tužilaca i sudija u domenu primjene ili u lošoj institucionalnoj saradnji”, kazao je Pažin.

On je najavio da će inicirati da se krivično pravni aspekt oduzimanja imovinske koristi proširi i kroz gradansko pravni aspekt, u svim slučajevima kada krivično gonjenje, zbog određenih razloga, nije moguće, jer država ni u takvoj situaciji ne smije da bude pasivna.

Ministar je naglasio da će se založiti i za "administrativno oduzimanje", odnosno da u određenim situacijama bude moguće pristupiti dodatnom oporezivanju nezakonito stečene imovine u naš pravni poredak.

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, sa stručnog aspekta, ukazao je da postoje razlozi za i protiv inkriminisanja krivičnog djela nezakonito bogaćenje.

On je ocijenio, kako se navodi u Izvještaju o konsultativnom saslušanju, da bi predmetna inkriminacija mogla biti korisna u suzbijanju korupcije učinjene od predstavnika političkog establišmenta ili nekog drugog zaposlenog.

“Ukoliko bi se opredijelili za uvođenje ovog krivičnog djela, zakonodavac bi u dijelu propisivanja elemenata bića krivičnog djela morao da predvidi šta će se propisati kao radnja izvršenja krivičnog djela”, kazao je Stanković.

On je naglasio da se kao radnja izvršenja može propisati osnov sticanja imovine, posjedovanje imovine iznad zakonitih prihoda, propuštanje da se imovina prijavi.

“U pogledu objekta izvršenja krivičnog djela to bi bila imovina čija vrijednost prelazi zakonit i uobičajen prihod”, istakao je on.

Stanković je, kada je u vezi izvršenja krivičnog djela, iznio dilemu da li su to javni funkcioneri, državni službenici, službeno i odovorno lice ili svi građani.

VDT je ocijenio da iz ugla krivičnog prava nije jednostavno odgovoriti na pitanje opravdanosti uvođenja ovog krivičnog djela.

On je podsjetio je da u građansko-pravnoj materiji, sticanje bez osnova, to jest pravno neosnovano bogaćenje, predstavlja pravni institute obligacionog prava normiran Zakonom o obligacionim odnosima.

“Ukoliko bi se osvrnuli na biće krivičnog djela i svrhu koja se želi postići, inkriminacijom istog teret dokazivanja bio bi na potencijalnom učiniocu krivičnog djela, za šta postoji dilema da li je to saglasno sa Ustavom Crne Gore, kojim se propisuje pretpostavka nevinosti”, kazao je Stanković.

Specijalna državna tužiteljka Đurđina Ivanović istakla je, na sjednici odbora, da učinioce krivičnih djela iz oblasti korupcije treba sankcionisati i da oni ne mogu zadržati imovinu stečnu na nezakonit način.

Ona je, u pogledu uporedne prakse, ukazala da, osim Makedonije, nijedna evropska zemlja nije uvela predloženo krivično djelo.

“Zato nema dovoljno iskustva iii sudske prakse na osnovu kojeg bi se moglo procijeniti da li bi uvođenje ovog krivičnog djela dalo određene efekte”, kazala je Ivanović.

Ona je ocijenila da bi takvo rješenje potencijalno moglo biti protivno ustavnim načelima, ne samo pretpostavci nevinosti, već i jednakosti ili garantovanja prava svojine.

Ivanović smatra spornom činjenicu što bi se sankcionisala posledica, a ne radnja krivičnog djela. “U tom pogledu, krivično-pravni teoretičari saglasni su da preveliko širenje krivičnog zakonodavstva i povećanje represije ne postiže očekivane efekte, već da krivično zakonodavstvo treba da bude realno i racionalno”.

Predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević smatra da dosadašnje analize nijesu omogućile da se izvede valjan stav po pitanju inkorporisanja nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera u krivično zakonodavstvo.

“Zato je potrebno napraviti temeljnu ekspertsku analizu, organizovati dodatne pravničke rasprave i nakon toga donijeti političku odluku, koja će biti odgovor na to koliki je indeks korupcije u Crnoj Gori i kakvi su rezultati njenog suzbijanja”, kazao je Vukčević.

Izvor: CdM, 06.08.2015.