Niko ne kaže da je Predlog zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola idealan, ali da je optimalno rješenje za sve manjine u Crnoj Gori, makar što se tiče upotrebe nacionalnih simbola - istakao je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka.
Zenka je podsjetio da tokom javne rasprave nije bilo sugestija na Nacrt zakona.
On je pojasnio kako su nacionalni simboli sada dozvoljeni samo u političkim aktivnostima, na svadbama i drugim privatnim proslavama, te u institucijama čiji je osnivač opština u sredinama u kojima manjina čini iznad pet odsto stanovništva.
Ministar je podsjetio da je zakon rađen nekoliko godina, da su organizovane i javne rasprave, ali da sa njih nijesu stigle bilo kakve sugestije.
"Sve nacionalne zajednice bile su obaviještene, kao i nacionalni savjeti. Tražili smo od njih sugestije i sve je rađeno u koordinaciji sa njima", ukazao je Zenka.
Pojasnio je da će se u skupštinskoj proceduri zajedno sa ovim Predlogom zakona naći i izmjene Zakona o državnim simbolima i danu državnosti Crne Gore ("Sl. list RCG", br. 47/2004 i 27/2007 - dr. zakon i "Sl. list CG", br. 40/2011 - dr. zakon) i Zakona o javnom redu i miru("Sl. list CG", br. 64/2011).
U radnoj grupi za izradu nacrta ovog zakona bili su predstavnici Ministarstva za ljudska i manjinska prava, predstavnici svih nacionalnih savjeta manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, dva predstavnika Skupštinskog odbora za ljudska prava i slobode, kao i predstavnici ministarstava unutrašnjih poslova i kulture i ombudsmana.
U obrazloženju zakonskog teksta navodi se da su vremenska prevaziđenost Zakona o upotrebi nacionalnih simbola ("Sl. list RCG", br. 55/2000 i "Sl. list CG", br. 40/2011 - dr. zakon), koji datira iz 2000. godine, donošenje novog Ustava Crne Gore ("Sl. list CG", br. 1/2007 i 38/2013 - Amandmani I-XVI), te njegove manjkavosti u dijelu izbora nacionalnih simbola uslovili izradu novog zakona.
"U državi Crnoj Gori nosilac suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Pored toga, Ustav Crne Gore definisao je i posebna manjinska prava. S obzirom na ovakvo ustavno ustrojstvo, ovim zakonom pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, odnosno narodima kao kolektivitetima, omogućen je izbor i upotreba svojih nacionalnih simbola. Crna Gora je multietnička država, te se u tom kontekstu državnim simbolima predstavlja i izražava pripadnost Crnoj Gori, a nacionalnim simbolima se izražava nacionalni identitet", saopšteno je iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
Ustavni osnov za donošenje zakona sadržan je u odredbi Ustava Crne Gore, kojim se utvrđuje da pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica jemče se prava i slobode koja mogu koristiti pojedinačno i u zajednici sa drugima na izbor, upotrebu i javno isticanje nacionalnih simbola i obilježavanje nacionalnih praznika.
IZVOR: Vebsajt RTCG, 04.11.2017.
Naslov, Obeležavanje: Redakcija