Prema ovoj odluci suda, povjerioci su do sada nezakonito naplatili više miliona eura, a to će i nastaviti da rade dok Službeni list ne objavi odluku Ustavnog suda. Tada će biti poznato i da li je Ustavni sud dao preporuku za izvršenje ove odluke, odnosno šta će biti sa novcem koji je nezakonito naplaćen na ovaj način
Ustavni sud je na sjednici 29. septembra 2017. godine donio odluku kojom je ukinuo član 218a Zakona o izvršenju i obezbjeđenju ("Sl. list CG", br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017) kojim je bilo propisano izvršenje po osnovu mjenice.
Ovaj član zakona je sporan jer je omogućavao naplatu potraživanja preko mjenice prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju i bez mogućnosti žalbe.
Prema ovoj odluci suda, povjerioci su do sada nezakonito naplatili više miliona eura, a to će i nastaviti da rade dok Službeni list ne objavi odluku Ustavnog suda. Tada će biti poznato i da li je Ustavni sud dao preporuku za izvršenje ove odluke, odnosno šta će biti sa novcem koji je nezakonito naplaćen na ovaj način.
Sporni član Skupština je usvojila u junu 2014. godine, kao amandman tadašnjeg poslanika Damira Šehovića.
Inicijativu za ocjenu zakonitosti ovog člana Ustavnom sudu su prije više od dvije godine podnijeli tadašnji poslanici SNP-a.
"Ne ulazeći u razloge zašto na sajtu Ustavnog suda nema Odluke i obrazloženja, potencirao bih činjenicu da je Ustavni sud odluku donio nakon više od dvije godine od kada sam zajedno sa kolegama podnio Predlog za ocjenu ustavnosti ove neustavne, tendenciozne i po pravni poredak koji bi trebalo da štiti svojinska prava, štetne odredbe", ukazao je jedan od podnosilaca inicijative Aleksandar Damjanović.
On je ukazao da je ovaj član Zakona stvarao pravne posljedice, rušio svojinska prava dužnika, stavio u privilegovan položaj jedan dio povjerilaca pretežno poslovne banke, i omogućio nezakonitu naplatu desetina miliona eura.
Damjanović je naveo da je sa koleginicom Danijelom Marković u martu 2015. godine, kada je Vlada zbog drugih članova mijenjala taj Zakon, predložio amandman da se izbriše sporni član, ali je to odbijeno.
"Tada sam u raspravi blagovremeno ukazao na štetne posljedice norme, i najavio da ću sa kolegama tražiti ocjenu ustavnosti, međutim ministar nije imao volje da uvaži argumente, ni tada, a ni prije par mjeseci kada je krnja Skupština ponovo mijenjala zakon na predlog Vlade, gdje je ova nezakonita i neustavna norma prećutana", ukazao je Damjanović.
Prema podacima, koje je Damjanović tada dobio od Centralne banke, samo u periodu od donošenja norme u junu 2014. pa do marta 2015. godine, bilo je procesuirano više od 1.000 zahtjeva, sada nezakonitih mjenica, vrijednih 20-tak miliona eura.
"Do tada je već bilo naplaćeno 4,4 miliona eura, od čega 3,6 miliona od poslovnih banaka. Kada se uzme u obzir da je norma važila još dvije godine i da su poslovne banke ključni korisnik ove norme, a radi se o desetinama miliona eura, jasno je da ni ova norma nije slučajno uvedena u pravni sistem i ovoliko dugo opstala najviše u korist poslovnih banaka. Sada će biti interesantno da li će Ustavni sud preduzeti mjere u odnosu na hiljade dužnika po osnovu mjenice, koji su u protekle tri godine bili pod udarom norme, bez prava žalbe i prigovora i u podređenom položaju u odnosu na ostale dužnike", ukazao je Damjanović.
IZVOR: Vebsajt Vijesti, Goran Kapor, 04.10.2017.
Naslov: Redakcija