Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
glavna-slika
Email Print

ZAKON O EFIKASNOM KORIŠĆENjU ENERGIJE: Izdavanje energetskih pasoša zgradama počeće sredinom 2020. godine. Osim investitora koji grade, odnosno rekonstruišu zgradu, i vlasnika koji prodaju ili daju u zakup zgrade ili djelove zgrada, energetski pasoš moraju imati i organi državne uprave, jedinice lokalne samouprave i javne službe

06.05.2019.


Energetski sertifikati biće obavezni za sve nove i postojeće zgrade koje se rekonstruišu, prodaju ili daju u zakup, što važi za stambene i nestambene objekte, ukazao je generalni direktor Direktorata za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije Marko Radulović.

On je najavio da će sertifikacija zgrada, tačnije izdavanje energetskih pasoša, početi sredinom naredne godine.

"Zakonski okvir za sprovođenje sertifikacije već je uspostavljen, ali se ona u praksi ne primjenjuje zbog nepostojanja nacionalnog inventara zgrada. Razlog je i nedostatak softvera za proračun energetskih karakteristika. Planirani rok za realizaciju inventara i softvera je kraj ove godine. Očekujemo da bi primjena softvera, odnosno početak sertifikovanja zgrada mogao početi sredinom 2020. godine", ukazao je Radulović.

Za izradu nacionalnog inventara, kako je dodao, angažovan je konzorcijum Fichtner-Kopring, dok je razvoj softvera povjeren njemačkom institutu Fraunhofer IBP. Uspostavljanje sistema energetskog menadžmenta, kojem pripada i izrada inventara i softvera, koštaće 650.000 eura.

"U slučaju premašivanja iznosa finansijskog doprinosa, nedostajući dio sredstava obezbijedio bi se iz kredita koji se koristi za finansiranje projekta", kazao je Radulović.

Osim investitora koji grade, odnosno rekonstruišu zgradu, i vlasnika koji prodaju ili daju u zakup zgrade ili djelove zgrada, energetski pasoš moraju imati i organi državne uprave, jedinice lokalne samouprave i javne službe.

"Sertifikate su u obavezi da pribave i vlasnici zgrada koje su u funkciji okupljanja većeg broja ljudi poput hotela, pozorišta, bioskopske, sportske i izložbene dvorane, tržnih centara", rekao je Radulović.

Nove i postojeće zgrade manje od 50 kvadrata, zgrade koje su pod zaštitom, vjerski, privremene objekti u okviru gradilišta, skladišta, radionice, proizvodne hale ne moraju imati energetske pasoše. Radulović dodaje da energetski serftikati nijesu obavezni ni za postojeće objekte koji nijesnu planirani za prodaju ili zakup.

"Vlasnici postojećih objekata koji ne budu pribavili energetski sertifikat, neće moći da prodaju ili izdaju nekretnine, a za nove objekte neće moći da se dobije konačan izvještaj o izvršenom stručnom nadzoru na osnovu kojeg bi objekat bio upisan u katastar", ukazao je Radulović, dodajući da se sertifikat može dati i za dio zgrade, u slučaju da u njoj postoji više samostalnih upotrebnih cjelina poput poslovnih prostora ili stana.

Na pitanje da li su predviđene novčane kazne zbog neposjedovanja energetskih pasoša, Radulović navodi da će se one kretati do 20.000 eura za kompanije, a 1.300 eura za građane.

"Zakonom o efikasnom korišćenju energije ("Sl. list CG", br. 57/2014 i 3/2015 - ispr. - dalje: Zakon) predviđene su novčane kazne u slučaju da se ne obezbijedi sertifikat o energetskim karakteristikama zgrade, i to od 3.000 do 20.000 eura za pravno lice i od 150 do 1.300 eura za fizičko i lice odgovorno u državnom, organu uprave, lokalne samouprava i lokalne uprave. Preduzetnik bi morao platiti kaznu u iznosu od 300 do 3.000 eura", naveo je Radulović.

On ukazuje da će pasoši vlasnicima i korisnicima zgrada omogućiti uvid u kvalitet potrošnje energije i budućih troškova korišćenja, kao i poređenje sa zgradama koje pripadaju istoj vrsti objekata.

"Energetski sertifikat sadrži i dio koji sugeriše na koji način energetska efikasnost objekta može biti unaprijeđena i samim tim potencijalnom kupcu govori o mogućim dodatnim mjerama za smanjenje potrošnje energije", rekao je Radulović.

Sertifikat, kako je utvrđeno Zakonom, mora sadržati referentne vrijednosti specifične potrošnje energije prema namjeni i vrsti zgrade, vrijednost specifične potrošnje energije, kao i preporuke mjera za poboljšanje energetske efikasnosti.

U pasošu će pisati i energetska klasa zgrade, njeni opšti i podaci o klimatskoj zoni, tehničkim sistemima, kao i vrijednosti indikatora energetske efikasnosti. Objašnjenja tehničkih pojmova i podaci o izdavaču sertifikata, takođe će biti sadržani u pasošu.

"Konačan izgled i sadržaj sertifikata će biti definisani u skladu sa rezultatima i zaključcima projekta. Njegovo pribavljanje uključuje troškove energetskog pregleda zgrade i izrade sertifikata. Ti troškovi variraju u zavisnosti od vrste objekta, složenosti tehničkih sistema u zgradi, raspoloživosti projektne dokumentacije i u narednom periodu će biti utvrđen cjenovnik za pružanje ove vrste usluga", rekao je Radulović.

Sertifikovanje energetskih karakteristika zgrada jedan je od zahtjeva direktive EU o energetskim karakteristikama, koju je Crna Gora kao članica Energetske zajednice u obavezi da primijeni.

Funkcioner Ministarstva ekonomije objašnjava da kod zgrada sa visokim stepenom energetske efikasnosti, stanovi mogu poskupiti.

"Korišćenje kvalitetnijih materijala i proizvoda u cilju poboljšanja toplotnih karakteristika omotača zgrade i tehničkih sistema, i samim tim postizanja veće energetske klase zgrade, može uzrokovati poskupljenje gradnje i cijena stanova", ukazao je Radulović.

On dodaje i da posjedovanje energetskog pasoša ne može značajnije uticati na cijenu gradnje, s obzirom da ono za sobom povlači samo troškove izrade sertifikata i energetskog pregleda zgrade koje sprovodi ovlašćeno lice.

Ministarstvo ekonomije će organizovati obuku za korišćenje novog softvera od strane koja će biti povjerena stručnim licima za obavljanje energetskih pregleda.

"Softver će biti raspolaganju neograničenom broju energetskih auditora i projektanata bez novčane naknade za licencu", rekao je Radulović, dodajući da će Ministarstvo voditi centralni registar energetskih sertifikata.

Izrada inventara i razvoj softvera projektne su aktivnosti predviđene Programom energetske efikasnosti u javnim zgradama, vrijednom 31,5 miliona eura, koji Ministarstvo ekonomije realizuje u saradnji sa Njemačkom razvojnom bankom KfW.


IZVOR: Vebsajt CdM, 27.04.2019.


Naslov. Redakcija