U novom Predlogu zakona o unutrašnjim poslovima postoje zakonska rješenja koja su nedorečena, ocjenjuju u nevladinom sektoru, ali je, kako navode, dobro da se krenulo u izmjenu tog akta. Sporan im je dio u kojem se navodi da će policija, na osnovu odluke direktora, moći da prati građane, koji neće znati gdje će taj snimljeni materijal završiti. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) tvrde da praćenjem neće prikupljati dokaze, već samo potvrđivati sumnje u vezi određenih osoba, te da se taj materijal neće moći koristiti u dokaznom postupku.
Policija može da posmatra, prati i pravi takozvane "klopke" građanima, bez dozvole tužioca ili suda, i to predviđa Prijedlog zakona o unutrašnjim poslovima. To se radi samo u krajnjoj mjeri, i to, kažu u resornom ministarstvu nije nikakva novina u odnosu na zakon koji se primjenjuje od 2015. godine.
"Te radnje kao cilj nemaju prikupljanje dokaza. Njihov osnovni zadatak jeste da se potvrde indicije odnosno operativne informacije kojima raspolaže policija. Ne mogu se koristititi u krivičnom postupku, izuzev ako je to propisano članom 157 Zakonika o krivičnom postupku("Sl. list CG", br. 57/2009, 49/2010, 47/2014 - odluka US, 2/2015 - odluka US, 35/2015 i 58/2015 - dr. zakon)", pojasnio je Danilo Ćupić iz MUP-a.
Cilj je da, kako kaže Ćupić, policija dokaže postojanje nekog krivičnog djela, kako bi onda svoj dio posla, u skladu sa krivičnim zakonikom, mogli da odrade i u Tužilaštvu.
No, iz Građanske alijanse (GA) tvrde da se, budući da se te mjere preklapaju sa tajnim nadzorom, čini, da se na mala vrata želi uvesti pravo policiji da samostalno odlučuje.
"Na ovaj način bi policija odnosno direktor policije imao mogućnost da sprovodi odredjene mjere tajnog nadzora bez potrebe da traži mišljenje bilo koga drugog. Ono što je ostalo nedorečeno šta bi se radilo sa tako prikupljenim materijalom - gdje bi se čuvao, ko bi ga kontrolisao, da li bi, na kraju krajeva, ako bi se odustalo od postupka, da li bi građanin bio upoznat da su vođene bilo kakve mjere posmatranja ili nešto slično", kaže Zoran Vujičić iz Građanske alijanse.
A zakon je, kažu u MUP-u, prilagođen najstrožim kriterijumima EU. Prilikom njegove izrade konsultovani su inostrani eksperti, ali i sve nadležne institucije u Crnoj Gori. Saglasnost je među prvima dalo Ministarstvo pravde, i nema dileme da bi moglo biti bilo kakvih zloupotreba policijskih ovlašćenja.
"U svim policijskim sistemima policijski rukovodilac je taj koji omogućava primjenu ovih mjera, jer to nijesu mjere propisane Zakonikom o krivičnom postupku. Što se tiče dobijenih podataka, oni se uvode u određene kataloge, odnosno evidenciju operativnih podataka koje vodi policija i koji su dostupni građanima da imaju uvid pod određenim strogo propisanim uslovima", navodi Danilo Ćupić.
Predlog zakona o unutrašnjim poslovima predviđa i to da je policijski službenik policajac 24 sata, bez obzira da li je na radnom mjestu ili ne. Takvo rješenje u Građanskoj alijanski pozdravljaju, a zeleno svjetlo daju i ideji da kod povrede kodeksa profesije, o kazni odlučuje disciplinski tužilac.
IZVOR: Vebsajt RTCG, 04.03.2018.
Naslov: Redakcija