Namjera Vlade Crne Gore nije da Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gorezabrani medijima kritiku sudija i tužilaca, već da spriječi zloupotrebu slobode izražavanja, tvrdi generalna direktorka Direktorata za pravosuđe Ministarstva pravde Marijana Laković-Drašković.
"Ni u kom slučaju nam nije bila namjera da zabranimo kritiku, već da zabranimo zloupotrebu slobode izražavanja koja nije apsolutna. Ona je međunarodni standard jednako kao nezavisnost suda", rekla je pomoćnica ministra pravde Zorana Pažina, povodom oštrih kritika civilnog sektora.
Nacrtom zakona propisuju se zatvorske kazne za izlaganje poruzi sudija i tužilaca, kao i komentarisanje sudskih postupaka prije pravosnažne presude.
"Predložili smo novi oblik ovog krivičnog djela koji za cilj ima obezbjeđivanje krivično-pravne zaštite sudstva i državnog tužilaštva od izlaganja poruzi, a sve u cilju zaštite autoriteta sudstva i državnog tužilaštva. Naša intencija jeste zaštita pretpostavke nevinosti, nezavisnosti suda, što je međunarodni standard, zaštita državnog tužioca u obavljanju njegove funkcije, kao i zaštita od drugog ozbiljnog ometanja vođenja krivičnog postupka", rekla je ona.
Laković-Drašković podsjeća da je to krivično djelo postojalo u slučajevima kada neko lice sudiju, državnog tužioca, advokata, notara ili javnog izvršitelja ometa ili spriječi u vršenju dužnosti. "Riječ 'poruga', kako je to dosta paušalno komentarisano od strane nekih NVO i pojedinaca egzistira od ranije u KZ, ne uvodi se izmjenama, već je imamo kod povrede ugleda države, naroda, manjinskih naroda..., kaže ona.
Na pitanje da li je prihvatljivo uskraćivati novinarima da komentarišu rad sudija i tužilaca, jer Sud za ljudska prava u Strazburu dozvoljava široke granice kritike u javnom interesu, Šefica radne grupe za Poglavlje 23 kaže:
"Za razliku od pristupa medijskoj kritici drugih javnih ličnosti, Evropski sud za ljudska prava ima restriktivnije viđenje medijske ili uopšte javne kritike kada su u pitanju nosioci pravosudnih funkcija pa i službenici u pravosuđu. O tome svjedoče i presude tog suda: Barfod protiv Danske, Vorm protiv Austrije…", kaže Drašković.
Objašnjava da je ovakvim Nacrtom zakona Ministartsvo "pokušalo da djeluje na pojedince koji na neprimjeren način pokušavaju da unize autoritet pravosuđa, što je legitimno da se zakonom uredi".
Ona je podsjetila da je javna rasprava o Nacrtu zakona traje do 20. februara 2017. godine, navodeći da su "do sada dobili samo mejl Akcije za ljudska prava"." Obavijestili su nas da Sindikat medija i ta NVO imaju određene primjedbe koje su par dana prije toga dostavili medijima, te da će iste dopuniti do završetka javne rasprave.
Direktorica u Ministartsvu pravde kaže je svrha javne rasprave da se dođe do najboljeg zakonskog rješenja koje bi " napravilo balans između onoga što je sloboda izražavanja i nezavisnost pravosuđa".
"Važno je da pravni okvir Crne Gore nastavi da pruža neophodne uslove koji omogućavaju novinarima da svoje dužnosti obavljaju profesionalno i bez straha od nesrazmjernih zakonskih posljedica", saopšteno je " iz Delegacije Evropske unije u Podgorici povodom izmjena KZ-a.
I kancelarija za slobodu medija OEBS u Beču, na čijem je čelu Dunja Mijatović, "razmatra Nacrt zakona i javnu raspravu".
Iz Delagacije EU podsjećaju da je "sloboda izražavanja jedna od temeljnih vrijednosti EUi jedan od ključnih elemenata procesa pristupanja Crne Gore Uniji".
"EU je pozdravila dekriminalizaciju klevete u Crnoj Gori 2012. godine kao važan iskorak koji omogućava novinarima da obavljaju svoj posao bez straha od krivične odgovornosti. Takođe, u posljednjem Izvještaju o Crnoj Gori, EK je pozvala Crnu Goru da razmotri uklanjanje članova KZ-a koji se odnose na uvredu i narušavanje ugleda i časti u cilju stvaranja povoljnijeg ambijenta za rad istraživačkih novinara", navodi se u stavu Delegacije EU.
IZVOR: Vebsajt Vijesti, Mila Radulović, 04.02.2017.
Naslov: Redakcija