Uprava za inspekcijske poslove smatra da je neophodna revizija Zakona o elektronskoj trgovini ("Sl. list RCG", br. 80/2004 i "Sl. list CG", br. 41/2010, 40/2011 - dr. zakon i 56/2013), kao i saradnja nadležnih organa i drugih učesnika na tržištu, u cilju suzbijanja nelegalne trgovine robom i uslugama koja se obavlja preko društvenih mreža.
Predstavnici Uprave su naveli da se najčešći oblik nelegalne elektronske trgovine realizuje preko društvenih mreža, kao što je Facebook, a za koje često nema nijednog podatka o tome ko je otvorio nalog i preko koga se obavlja trgovina.
Nelegalna trgovina preko društvenih mreža obično se obavlja iz privatnih kuća ili stanova, a nalozi se mogu kreirati i s izmišljenim podacima, pa je, shodno tome, jasna limitiranost u postupanju inspekcija u toj oblasti, naveli su iz Uprave.
Inspekcijski nadzor u oblasti trgovine putem Interneta sprovodi Inspekcija za usluge informacionog društva, koja je nadležna za kontrolu primjene Zakona, kao i druge inspekcije Uprave koje kontrolišu promet robe i usluga, na primjer Tržišna, Turistička i Zdravstveno-sanitarna inspekcija.
Tržišna inspekcija obavlja inspekcijski nadzor u oblasti trgovine robom i uslugama, uključujući i distancionu trgovinu, kojoj pripada i trgovina putem Interneta, naveli su iz Uprave.
Zakonom o unutrašnjoj trgovini ("Sl. list CG", br. 49/2008), pored ostalog, propisani su i uslovi za obavljanje trgovine, što podrazumijeva da svi oni koji žele da se bave distancionom trgovinom treba da ispunjavaju propisane obaveze, uključujući i obavezu upisa u Centralni registar privrednih subjekata CRPS, u skladu s odredbama Zakona o privrednim društvima ("Sl. list RCG", br. 6/2002 i "Sl. list CG", br. 17/2007, 80/2008, 40/2010 - dr. zakon, 36/2011 i 40/2011 - dr. zakon). Istovremeno, Zakonom o zaštiti potrošača ("Sl. list CG", br. 2/2014, 6/2014 - ispr. i 43/2015) propisana su posebna prava potrošača prilikom distancione trgovine, odnosno ugovori zaključeni na daljinu.
U prethodnom periodu tržišni inspektori su, na osnovu prijava potrošača, u desetak slučajeva identifikovali nezakonitu distancionu trgovinu. Uglavnom se radilo o nepravilnostima kod građana, koji su realizovali promet robe preko Facebooka, precizirali su iz Uprave.
O tome je, kako su dodali, obaviještena Inspekcija za usluge informacionog društva, međutim, s obzirom na to da to pitanje nije predmet Zakona, borba protiv tog oblika nelegalne trgovine se ne može uspješno voditi.
Turistička inspekcija obavlja nadzor u oblasti turizma i ugostiteljstva. Jedan broj subjekata koji se bave ovim djelatnostima, uglavnom izdavaoci privatnog smještaja, putem Interneta oglašavaju i iznajmljuju svoje smještajne kapacitete, a među njima ima i onih koji se nelegalno bave ovom djelatnošću, objasnili su iz Uprave.
Nakon uvida u informacije o tom načinu nuđenja i prodaje usluga, inspektori, kako su rekli, na licu mjesta utvrđuju stvarno činjenično stanje i preduzimaju mjere zbog neposjedovanja odobrenja za rad, ali ne i zbog njhovog oglašavanja putem Interneta.
Ukoliko se reklamiraju mimo propisane kategorije i vrste objekta, na primjer hotel ima tri zvjezdice, a reklamira se sa četiri, ili je subjekat registrovan kao privatni smještaj, a reklamira se kao vila ili hostel, inspektori, shodno Zakonu o turizmu ("Sl. list CG", br. 61/2010, 40/2011 - dr. zakon, 53/2011 - dr. zakon i 31/2014), preduzimaju mjere, uključujući i kaznene”, zaključili su iz Uprave.
Izvor: Vebsajt CdM, 04.10.2015.