Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

MINISTARSTVO SAOBRAĆAJA I POMORSTVA: Evropska komisija mogla bi da vrati Crnu Goru na pomorsku "bijelu listu" do kraja 2016. godine


Ministarstvo saobraćaja i pomorstva očekuje da bi do kraja 2016. godine Evropska komisija mogla da vrati našu zemlju na takozvanu pomorsku "bijelu listu" Evropske unije na kojoj se ne nalazimo od 1. septembra 2015. godine.

Kako je naveo generalni direktor za pomorski saobraćaj u Ministarstvu Vladan Radonjić, takav bi ishod bio od ogromnog značaja i za pomorce i za državu sa više od 6.000 aktivnih pomoraca.

On je objasnio da se pozitivna ocjena Evropske komisije očekuje na temelju svih sprovedenih izmjena na planu prilagođavanja zakonskih i podzakonskih akata kao i poboljšanja sistema obuke čije su manjkavosti i dovele do gubitka statusa.

Biti van "bijele liste" imalo je posljedicu da je Evropska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) stavila zabranu zbog koje crnogorski pomorci ne mogu da plove pod zastavama zemalja EU. To je u praksi rezultiralo odbijanjem priznanja naših pomorskih ovlašćenja i problemima za obezbjeđenja posla na brodskim kompanijama koje plove pod zastavama zemalja Unije.

Radonjić je podsjetio da je negativna ocjena za Crnu Goru uslijedila nakon kontrole koju je u ime Evropske komisije u martu prošle godine sprovela Evropska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA).

Evropska komisija je 1. septembra 2015. godine uputila zemljama članicama EU dopis kojim se navode zemlje van Unije čiji se obrazovni sistemi i obuke preporučuju kao relevantni za plovidbu na brodovima zemalja Evropske unije.

"Na toj listi se nije našla Crna Gora, između ostalog zbog nedostataka u sistemu obuke, odnosno činjenici da nije implementirana odredba o potrebi uvođenja dopunske, takozvane integrisane obuke predviđene amandmanima iz Manile", ističe Radonjić.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je nakon negativnih preporuka koje je donijela EMSA odmah krenulo u korjenite promjene otklanjanja pronađenih nedostataka.

"Korektivnim akcionim planom Ministarstva i postupanjem po tom planu doneseni su brojni zakonski i podzakonski akti, izrađen je softver kojim se prati obuka i izdavanje sertifikata pomorcima, uveden sistem nezavisne kontrole od strane priznate organizacije, sistem kvaliteta ISO 9001 kako u Ministarstvu tako i u lučkim kapetanijama Crne Gore", rekao je Radonjić.

On ističe da je cjelokupan napredak prepoznala i EMSA, što je i potvrđeno na sastanku kojeg je delegacija Crne Gore imala u Lisabonu (sjedište EMSA) u februaru 2016. godine.

"Sa reformama je nastavljeno i nakon sastanka, da bi u junu ove godine dobili zvaničan dopis Evropske komisije sa zahtjevom da pošaljemo kompletnu dokumentaciju Korektivnog akcionog plana i dokaza o postignutom napretku do 20. avgusta kako bi on bio proslijeđen zemljama članicama na mišljenje. Materijal, u potpunosti preveden na engleski jezik, je poslat 29. jula 2016. godine Evropskoj agenciji za pomorsku sigurnost (EMSA) i Evropskoj komisiji, pa se iskreno nadamo da ćemo do kraja 2016. godine uspjeti da se vratimo na "bijelu listu" Evropske komisije", precizirao je Radonjić.

Radonjić je naveo da je glavni nedostatak koji je doveo do restriktivnog poteza Evropske komisije i stavljanja naše zemlje van liste bilo što pravilnicima o sticanju znanja nije bila predviđena integrisana obuka.

"Taj je problem otklonjen izradom pravilnika na kojem su radili predstavnici Ministarstva, svih trening centara za obuku pomoraca i obrazovnih institucija uključenih u trenažni program, kao i eksperti iz nevladine organizacije Unija pomoraca", naveo je Radonjić.

Na pitanje da pojasni u čemu se sastoji famozna obuka, Radonjić je rekao da je riječ o obavezujućem zahtjevu koji proističe iz Manila amandmana iz 2010. godine na STCW konvenciju, koja je okvirni dokument za sticanje zvanja u pomorstvu.

Amandmanima se predviđa dopunska obuka za verifikova nje osnovnog kursa B2, koji je polazište za obnovu svih pomorskih licenci.

"Navedeni B2 je skup osnovnih obuka koje mora proći svaki polaznik da bi imao zvanje pomorca, a odnosi se na znanja iz protivpožarne zaštite, pružanja prve pomoći i lične sigurnosti...Kad se to položi, onda se stiče zvanje i licenca koja važi pet godina. Do usvajanja Manila amandmana ta licenca se po automatizmu obnavljala ukoliko je od pet godina pomorac najmanje godinu proveo na moru", kaže Radonjić.

Međunarodna pomorska organizacija je, kako je dodao, procijenila da postoje određeni segmenti iz te osnovne obuke koje su pomorci vrlo rijetko tokom petogodišnjeg perioda bili u prilici da iskuse, a samim tim i praktično obnove.

"To su mjere u vanrednim situacijama, kao što je ušivanje rana, skakanje s pojasem u more i slično. Dakle, shvaćeno je da se tako što rijetko događa, a da se ipak mora održavati stepen obuke i za najteže slučajeve na moru, pa je iz tog osnovnog kursa izvučen dio elemenata i uključen u takozvanu integrisanu obuku", pojasnio je Radonjić.

U koncipiranju tih dodatnih 40 sati, prema njegovim riječima, najviše je pomogla Unija pomoraca.

"Oni su iz prakse najbolje znali što je moglo ostati van uobičajeno "proživljenog" na moru i pomogli nam da uobličimo sadržaj tog dopunskog kursa neophodnog za obnovu B2 tečaja po isteku licence", zaključuje Radonjić.

On ponavlja da na osnovu svega što je preduzeto za proteklih godinu i po opravdano je očekivanje u pozitivan ishod, odnosno povratak validnog statusa za naše pomorce.

Cijenu integrisane obuke u trajanju od 40 sati, koja je međunarodnim dokumentima propisana kao obavezna za obnavljanje B2 kursa (skup osnovnih obuka; protivpožarna, prva pomoć..) određuju trenažni centri i obrazovne institucije koje je sprovode, pojasnili su iz Ministarstva.

Pored tri trenažna centra Azalea maritime u Bijeloj, BMW shiping u Baru i Centra za obuku pomoraca u Tivtu, program obuke sprovode i obrazovne ustanove, fakulteti za pomorstvo u Baru i Kotoru i Srednja pomorska škola u Kotoru.

Radonjić ističe da, za razliku od nekih modela obuke u regionu, država je odlučila da tu nema koncesija i da trenažni centri ne plaćaju naknadu državi.

"To je olakšica na cijenu, a time je napravljena mogućnost zdrave konkurencije među trenažnim centrima", smatra Radonjić.

Jedna od ključnih stavki u primjeni integrisane obuke za pomorce je i prateći softver koji evidentira svaki korak do izdavanja sertifikata.

Pomoću softvera se na osnovu unesenog broja časova računa vrijeme završetka i ne dozvoljava prijevremeno podnošenje potvrde iz trenažnog centra.

"Istovremeno, daje mogućnost Lučkoj kapetaniji da provjeri da li podnijeta potvrda o završenoj obuci odgovara elektronskoj, softverskoj evidenciji konkretnog kandidata", kaže Radonjić.

On pojašnjava da softver ima dodatnu kontrolnu funkciju jer onemogućava da jedan kandidat bude "prisutan" na više različitih trenažnih obuka u isto vrijeme.

Dakle, koncipirano je tako da nema fingiranja obuke, niti mogućnosti da se skrati rok.

Izvor: Vebsajt CdM, 04.09.2016.