Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

USTAV CG: Pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica jemče se prava i slobode na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama jedinica lokalne samouprave u kojima čine značajan dio stanovništva i pravo na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave


Građanska alijansa (GA) smatra da je zabrinjavajuće to što su državni organi i institucije i dalje zatvorene za pripadnike manjinskih naroda.

"Sada već govorimo o višegodišnjem problemu koji dobija negativne tendencije. Podaci GA i Ministarstva za ljudska i manjinska prava pokazuju da postoji visok nivo diskriminacije po pitanju nacionalne zastupljenosti u državnim organima i institucijama", smatra koordinator programa ljudskih prava Milan Radović.

Kako objašnjava, član 79 Ustava Crne Gore ("Sl. list CG", br. 1/2007 i 38/2013 - Amandmani I-XVI) jemči manjinama pravo na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i jedinicama lokalne samouprave u kojima čine značajan dio stanovništva i pravo na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave.

"Član 15 Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina propisuje da država koja ratifikuje ovaj dokument mora "stvoriti neophodne uslove za efikasno učešće pripadnika nacionalnih manjina u kulturnom, socijalnom i ekonomskom životu i u javnim poslovima, naročito onim koji se tiču njih". Zakonom o manjinskim pravima i slobodama ("Sl. list RCG", br. 31/2006, 51/2006 - odluka US, 38/2007 i "Sl. list CG", br. 2/2011 i 8/2011 - ispr.) takođe je definisana srazmjerna zastupljenost u državnim organima i organima lokalne uprave", navodi Radović.

U praksi, brojni državni organi i institucije ipak krše Ustav, međunarodne standarde i domaće propise.

"Nova istraživanja ukazuju na negativan trend zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda. Nacionalna struktura zaposlenih u državnim organima i organima državne uprave po istraživanju Ministarstva za ljudska i manjinska prava pokazuje da su se, od ukupnog broja tj. od 6,808 upitnika, u nacionalnom smislu, zaposleni izjasnili kao: Crnogorci 5.590 (82,11%), Srbi 497 (7,30%), Albanci 90 (1,32%), Bošnjaci 333 (4,89%), Muslimani 149 (2,19%), Romi 2 (0,03%), Hrvati 27 (0,40), ostali 24 (0,35%) dok se njih 96 (1,41) nijesu izjasnili. Na nivou Vlade (ministri, direktori direktorata i savjetnici užeg kabineta) od više od stotinu njih,, svega su dva Albanca. U Specijalnoj antiterorističkoj jedinici (SAJ), kao elitnoj jedinici Uprave policije, nema pripadnika manjiskih naroda, dok je u ANB-u takođe zanemarljiv broj pripadnika manjinskih naroda. U Centralnoj banci, koja može poslužiti kao primjer institucije u kojoj su plate dobre ali i ostali uslovi rada, od ukupno 260 zaposlenih, manje od 4% zaposlenih su pripadnici manjinskih naroda. Po rezultatima Ministarstva za ljudska i manjinska prava, veliki je broj institucija koje su jednonacionalne", navodi Radović.

GA najoštrije osuđuje ovakvo stanje i zahtijeva koordinisanu akciju na nivou države u cilju poboljšanja stanja u ovoj oblasti, u cilju izbalansirane zastupljenosti pripadnika svih etničkih zajednica, jer ovakva situacija vodi povećanju stepena nepovjerenja pripadnika manjinskih naroda u državne institucije i povećanju stepena etničke distance.

Izvor: Vebsajt CdM, 04.02.2016.