Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

POSLOVNA ZAJEDNICA CG: Problemi sa kojima su se privrednici suočavali 2015. godine nedovoljna vladavina prava, opterećujuća nelikvidnost koja i dalje raste, visok poreski dug, neformalna ekonomija, sporost administrativnih i sudskih procedura, visoki troškovi finansiranja biznisa, nedovoljna osjetljivost bankarskog sektora u odnosu na iskazane potrebe privrede i povećanje nezaposlenosti


Poslovna zajednica u Crnoj Gori u 2015. godini se i pored pozitivnih pomaka, suočavala sa brojnim izazovima i otežanim uslovima poslovanja, što potvrđuju primjeri privrednika koji posluju na granici održivosti, ocijenila je generalni sekretar Unije poslodavaca UPCG, Suzana Radulović.

Ona je dodala da se rast ekonomskih aktivnosti ne može ostvariti "sam od sebe", već da mora počivati na adekvatnom i podsticajnom regulatornom okviru i pravnoj sigurnosti preduzeća, kao ključnim preduslovima obavljanja poslovnih aktivnosti.

Ona je navela da se, sudeći po projektovanom rastu bruto domaćeg proizvoda BDP od oko četiri odsto, stiče utisak da je prošla godina, na makroekonomskom planu, bila uspješnija od 2014. godine. Određena pozitivna dešavanja, iako vrlo simbolična, prema riječima Radulović, prepoznaju se u oblasti smanjenja aktivnih kamatnih stopa, naplate poreskog duga i oslobađanja sredstava, kao i poboljšanja uslova za rast likvidnosti i solventnosti preduzeća.

"Kao zvaničnom zastupniku interesa poslodavaca u socijalnom dijalogu sa Vladom i sindikatom, za UPCG poseban značaj ima i snažnija pozicioniranost Socijalnog savjeta kao tripartitnog tijela sastavljenog od predstavnika države, poslodavaca i radnika koji, na jednakim osnovama, u pregovaračkom procesu postižu dogovore o svim pitanjima od ekonomskog, socijalnog i šireg društvenog značaja", saopštila je Radulović.

Ona je rekla da je početak pregovora o novom Zakonu o radu jedan od važnih aspekata takve funkcije Socijalnog savjeta, naročito jer vodi kreiranju novog zakonskog okvira koji treba da rezultira kvalitetnijem uređenju odnosa na relaciji poslodavac-zaposleni.

Radulović je navela da je jedan od dobrih primjera saradnja UPCG sa Ministarstvom finansija i Programom Ujedinjenih nacija za razvoj UNDP u realizaciji kampanje "Bez barijera. Da posao ne stoji!".

"Kampanja je dobar primjer privatno-javnog partnerstva, počiva na otvorenom dijalogu između države i predstavnika realnog sektora, a daje priliku privrednicima da anonimno prijave postojeće barijere i daju predloge za njihovo eliminisanje. Zato je važno da se preduzeća aktivno uključe i time doprinesu preciziranju mjera podrške biznis zajednici koje će Vlada i lokalne samouprave kreirati po završetku kampanje, tokom ove godine", saopštila je Radulović.

Ona smatra da je, iz ugla crnogorskih preduzeća, takva podrška države u narednom periodu više nego potrebna.

Radulović je navela da su glavni problemi sa kojima su se privrednici suočavali 2015. godine nedovoljna vladavina prava, opterećujuća nelikvidnost koja i dalje raste, visok poreski dug, neformalna ekonomija, sporost administrativnih i sudskih procedura, visoki troškovi finansiranja biznisa, nedovoljna osjetljivost bankarskog sektora u odnosu na iskazane potrebe privrede i povećanje nezaposlenosti.

"Iako je Vlada davno prepoznala tri ključna razvojna sektora crnogorske privrede, često se stiče utisak da je takvo opredjeljenje više stvar formalnog, a ne strateškog pristupa koje rezultira konkretnim mjerama podrške, a time i rastom i razvojem preduzeća koja posluju u tim sektorima", rekla je Radulović.

Ona je ocijenila da crnogorska privreda još boluje od velikog broja blokiranih računa, manjka pravne sigurnosti zbog nepredvidivosti i učestalosti u izmjeni regulative, kao i brojnih i visokih poreza, taksi i naknada.

"Umjesto da se država konačno obračuna sa poslovanjem koje je neregistrovano, a radnici neprijavljeni, primat se i dalje daje postupanjima inspekcijskih službi u odnosu na preduzeća iz formalnog sektora, dakle rješavaju se posljedice, a zanemaruju uzroci sada već naraslog problema", saopštila je Radulović.

Ona smatra da, umjesto kooperativnosti i dobrovoljnog poštovanja propisa, takvo selektivno postupanje donosi samo kontraefekat, jer narušava zdravu poslovnu klimu i konkurentnost, izaziva nezadovoljstvo i destimuliše rad ogromnog broja preduzeća.

" Određene kaznene odredbe propisane zakonima još nijesu usaglašene sa veličinom preduzeća i težinom prekršaja, što posebno negativno utiče na poslovanje onih iz kategorije mikro i malih, dovodi ih u apsurdnu situaciju, a često rezultira i njihovim zatvaranjem", rekla je Radulović.

Ona je dodala da posebno zabrinjava izostanak predstavnika realnog sektora, odnosno njihovo svjesno isključivanje iz procesa koji imaju za cilj kreiranje javnih politika, zakonodavnog okvira i strateških dokumenata koji se odnose na biznis ambijent i direktno ili indirektno utiču na poslovanje privrednika, što je apsolutno neprihvatljivo. 

Izvor: Vebsajt CdM, 04.01.2016.