Poštovani posjetioci, sajt nadalje neće biti ažuriran usljed odluke kompanije Paragraf Lex da se privremeno povuče sa tržišta Crne Gore.

Svi propisi na sajtu kao i ostale informacije ažurirane su zaključno sa 31.3.2021.

Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI: Propisana je obaveza pravnih lica, odgovornih lica u pravnom licu, i preduzetnika i preduzetnica da moraju poštovati antidiskriminacione norme i norme koje obezbjeđuju puno ostvarivanje principa rodne ravnopravnosti


Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti Biljana Pejović učestvovala je 3. novembra 2016. godine na okruglom stolu o edukaciji zaposlenih iz oblasti rodne ravnopravnosti.

Načelnica Pejović govorila je o aktuelnim aktivnostima koje se sprovode na unapređenju rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori. U protekloj godini usvojen je inovirani Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodnoj ravnopravnosti ("Sl. list RCG", br. 35/2015). Zakon je postavio eliminaciju diskriminacije po osnovu pola i postizanje rodne ravnopravnosti kao imperativ, s obzirom da je uvođenjem kaznenih odredbi propisana vrlo jasna obaveza pravnih lica, odgovornih lica u pravnom licu, i preduzetnika i preduzetnica da moraju poštovati antidiskriminacione norme i norme koje obezbjeđuju puno ostvarivanje principa rodne ravnopravnosti.

Ona je izrazila očekivanje da će propisane sankcije doprinijeti boljoj implementaciji Zakona koji predstavlja najznačajniji mehanizam za eliminaciju diskriminacije po osnovu pola u svim oblastima i strukturama društva.

Pejović je naglasila da je Zakon, između ostalog, definisao i da rodna ravnopravnost, osim muškaraca i žena, podrazumijeva i osobe drugačijeg rodnog identiteta. Zakonom je obaveza sprovođenja rodne ravnopravnosti proširena i na privredna društva, druga pravna lica i preduzetnike/ce.

Pored unapređenog zakonodavnog okvira, i zadovoljavajuće dinamike realizacije aktivnosti koje prate strateška dokumenta iz ove oblasti, Pejović je istakla da je ove godine formiran i nacionalni Savjet za rodnu ravnopravnost, kao novi institucionalni mehanizam za sprovođenje rodne ravnopravnosti. Prema riječima načelnice Pejović, za razmatranje pitanja u pojedinim oblastima od značaja za rodnu ravnopravnost u okviru Savjeta formirana su savjetodavna tijela – odbori (njih osam), koji će detaljnije pratiti ostvarivanje i unapređivanje politike jednakih mogućnosti u okviru svojih oblasti. Pejović je podsjetila da je Ministarstvo, zajedno sa ostalim partnerima, u proteklom periodu, sprovelo je brojne kampanje i edukacije u cilju podizanja svijesti o važnosti pitanja rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti. Kroz ove aktivnosti značajno je unaprijeđeno stanje u skoro svim oblastima društvenog života u vezi sa ostvarivanjem politike jednakih mogućnosti, ali i obuhvaćen veliki broj direktnih aktera koji se bave tim pitanjem.

Izvor: Vebsajt Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, 03.11.2016.