Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

INSTITUT ALTERNATIVA: Saradnja između policije i tužilaštva po pitanju tužilačke istrage je uglavnom dobra, ali je prisutna praksa prebacivanja odgovornosti za nedostatak rezultata u nekim oblastima


Saradnja između policije i tužilaštva u Crnoj Gori je, po pitanju tužilačke istrage, uglavnom dobra, ali je prisutna praksa prebacivanja odgovornosti za nedostatak rezultata u nekim oblastima, pokazalo je istraživanje Instituta alternativa (IA).

Istraživačica javnih politika u IA, Dina Bajramspahić, rekla je da je, u odnosu na njihovo istraživanje 2014. godine kada je nezadovoljstvo tužilačkom istragom i policijskih službenika i sudija bilo izrazito, a stavovi dominantno negativni, većina ispitanika sada izrazila stav da je tužilačka istraga mnogo efikasnija od sudske.

"Saradnja između policije i tužilaštva uglavnom je dobra uz međusobno povjerenje i, ako problemi postoje, oni su zastupljeni u manjoj mjeri. Ipak, i dalje je prisutna praksa prebacivanja odgovornosti za nedostatak rezultata u nekim oblastima sa jednih na druge", saopštila je Bajramspahić.

Ona je na konferenciji, na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja Šest godina tužilačke istrage u Crnoj Gori, navela da ostaje otvoreno pitanje ko je odgovoran za neriješene predmete.

"Ukupni procenat rasvijetljenosti krivičnih djela pao je sa 67,8 u 2010. godini na 53,8 odsto u 2015. godini. Drugim riječima, polovina učinilaca krivičnih djela ostaje neotkrivena", navela je Bajramspahić.

Ona je rekla da je evidentan napredak postignut na nivou hijerarhijskji viših tužilaštava i dodala da, na nivou osnovnih tužilaštava, tužioci i policijskih službenici imaju relativno intezivnu telefonsku komunikaciju.

Ipak, dodala je Bajramspahić, nema dovoljno neposredne komunikacije među njima, zbog čega često imaju različit pogled na "događaje" koje ocjenjuuju.

"Te razlike se izražavaju u više situacija, od toga koja je pravna kvalifikacija odgovarajuća za događaj, do toga da li policija da podne krivičnu prijavu ili ne, o čemu tužioci imaju presudnu riječ", pojasnila je Bajramspahić.

Prema njenim riječima, na osnovu zvaničnih izvještaja stiče se utisak da ili je kriminal u Crnoj Gori u posljednjih deset godina prepolovljen, ili je smanjena proaktivnost policije u oblasti otkrivanja krivičnih djela.

"U odnosu na 2005. kada je registrovano 9.579 krivičnih djela, u 2015. godini registrovano je duplo manje, odnosno 5.247. Pritom, posebno je zabrinjavajuće što u zvaničnim izvještajima nema informacija koja su to krivična djela suzbijena u odnosu na raniji period", saopštila je Bajramspahić.

Ona je ocijenila da je, uporedo sa tim, i broj optuženih lica od nadležnih tužilaštava u izrazitom padu.

"2008. godine ih je bilo 8.677, a 2015. 3.765, što je skoro pet hiljada manje nego prije uvođenja tužilačke strage", precizirala je Bajramspahić.

Pozitivno je, dodala je, što je u postupku sudske kontrole potvrđeno 92,5 odsto optužnica iz nadležnosti osnovnih i viših tužilaštava, i sve optužnice iz nadležnosti iz Specijalnog državnog tužilaštva.

"Međutim, ipak je opravdano pitanje da li je u praksi tužilaca zastupljeno mnogo veće oklijevanje da se podnese optužni akt u odnosu na praksu iz doba sudske istrage", smatra Bajramspahić.

Ona je rekla da je jedan od značajnijih problema što tužioci rukovode radom policije, a nedovoljno poznaju njihove mogućnosti i ograničenja i kriminalističke tehnike.

"Nezadovoljstvo predstavnika policije zbog doživljaja da su im oduzeta ovlašćenja je manje nego u ranijem period, međutim, ne misle još uvijek da je većina tužilaca, osim ovlašćenja i privilegija, preuzela i potreban nivo odgovornosti i inicijative da ispuni svoje zadatke", navela je Bajramspahić.

Prema njenim riječima, jedna od odlika tužilačke istrage na koju su tužioci najponosniji je trajanje istrage, koje, čak i u najsloženijim predmetima za teška krivična djela korupcije i kriminala u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, trajala u prosjeku dva mjeseca i 22 dana.

Bajramspahić je, govoreći o primjeni mjera tajnog nadzora, navela da su rezultati primjene te mjere, prema jedinim dostupnim statističkim podacima do 9. juna 2015. godine, izuzetno slabi.

"Od 846 prisluškivanih lica, pokrenut je krivični postupak protiv 190, a pravosnažno osuđeno 19 lica, što je 2,24 odsto od ukupnog broja", precizirala je ona.

Bajramspahić je ocijenila da i u tužilaštvu, i u policiji postoji problem neravnomjernog radnog opterećenja nekih tužilaca i inspektora, a tolerisanje manjeg angažmana drugih.

"Zbog toga treba unaprijediti procedure dodjele predmeta, ali i ocjenjivanje i mjerenje profesionalnog učinaka tako da ovi procese naprave objektivne razlike između onih koji rade više i onih drugih", smatra ona.

Kako je kazala Bajramspahić, u centrima bezbjednosti potrebno je obezbijediti prostorije za državne tužioce kako bi barem pola radnog vremena bili na raspolaganju policijskih službenicima kojima daju instrukcije za postupanje.

Predstavnici IA su za potrebe istraživanja tokom maja i juna 2016. godine, razgovarali sa 36 sagovornika iz pet crnogorskih opština iz sva tri regiona (sjever, centar i jug), dominantno sa državnim tužiocima i postupajućim policijskim službenicima, rukovodiocima tužilaštava i načelnicima centara bezbjednosti, a u manjoj mjeri sa sudijama i predstavnicima lokalnih medija i nevladinih organizacija.

Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta "Kako do efikasnijih tužilačkih istraga na Zapadnom Balkanu" koji IA sprovodi u saradnji sa Udruženjem tužilaca Srbije, a uz podršku Ambasade Holandije.

Izvor: Izvor: Vebsajt RTCG, 03.10.2016.