Usvajanjem Zakona o sanaciji kreditnih institucija, koje se očekuje krajem 2019. godine, unaprijediće se pravni osnov za primjenu instrumenata za pravovremenu intervenciju u banci koja je u problemima, kako bi se obezbijedio nastavak njenih ključnih finansijskih i ekonomskih funkcija.
Iz Centralne banke (CBCG) su saopštili da će se tim zakonom istovremeno ograničiti uticaj propasti banke na ekonomski i finansijski sistem na najmanju moguću mjeru i uz minimalne mogućnosti da troškove sanacije, u krajnjem, snose poreski obveznici.
Savjet CBCG je na sjednici usvojio radne verzije nacrta zakona o kreditnim institucijama i njihovoj sanaciji, kao i o izmjenama i dopunama zakona o stečaju i likvidaciji banaka.
"Cilj pripreme radnih verzija ovih zakona je usaglašavanje nacionalnog zakonodavstva sa evropskim direktivama u segmentima koji se odnose na pristup djelatnosti kreditnih institucija i investicionih društava i uspostavljanje okvira za njihov oporavak i sanaciju", ukazali su iz CBCG.
Savjet je usvojio i izmjene i dopune Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom u bankama, kojom su unaprjeđena rješenja iz važeće odluke u dijelu koji se odnosi na vrednovanje kolaterala u postupku klasifikacije aktive i izdvajanja rezervacija za potencijalne kreditne gubitke u bankama.
CBCG je, u makroekonomskom izvještaju za treći kvartal, konstatovao da je u prvih devet mjeseci ove godine, u odnosu na isti prošlogodišnji period, zabilježen rast vrijednosti obavljenih građevinskih radova od 31,5 odsto, broja dolazaka turista 12,4 odsto i industrijske proizvodnje 24,4 odsto, pri čemu je posebno značajan rast, od čak 84,8 odsto, ostvaren u sektoru snabdijevanja električnom energijom.
"Bankarski sektor u Crnoj Gori na nivou sistema, tokom prva tri kvartala, karakteriše sigurnost i stabilnost, uz ostvarenu visoku likvidnost i solventnost. Kod jedne banke, zabilježeno je pogoršanje pokazatelja likvidnosti", navodi se u saopštenju.
Bilansna suma banaka je imala tendenciju rasta i na kraju septembra dostigla je iznos 5,5 odsto veći u odnosu na kraj prošle godine.
Rast na strani aktive je dominantno rezultat rasta kredita, dok na strani pasive depoziti u bankama bilježe najznačajniji rast.
Iz CBCG su naveli da su nekvalitetni krediti na kraju septembra iznosili 200,6 miliona eura i činili su 6,71 odsto ukupnih.
"Kod dvije banke je zabilježen značajno viši nivo nekvalitetnih kredita. Visoka likvidnost banaka, kao i uslovi finansiranja na međunarodnim finansijskim tržištima, utiču na dalje smanjenje kamatnih stopa banaka", dodali su iz CBCG.
U izvještaju o kretanju cijena konstatovano je da je treći kvartal karakterisalo usporavanje inflacije.
Što se tiče inflacionih očekivanja, anketa koju je sprovela CBCG pokazuje da najveći broj banaka i preduzeća očekuje inflaciju izmedju 2,5 odsto i tri odsto.
"Modelska procjena za kraj ove godine projektuje inflaciju u rasponu od 2,1 odsto do 3,2 odsto, sa centralnom tendencijom od 2,6 odsto. Ekspertska procjena CBCG bazira se na usporavanju inflacije u trećem kvartalu i projektuje da će se inflacija u ovoj godini kretati u rasponu od 1,5 odsto do 3,5 odsto", navodi se u saopštenju.
IZVOR: Vebsajt RTCG, 28.12.2018.
Izvod iz vijesti, Naslov: Redakcija