Od kada je donijet Zakon o rokovima izmirenja novčanih obaveza ("Sl. list CG", br. 28/2014 - dalje: Zakon), Poresku upravu (PU) nijedan privredni subjekat, odnosno povjerilac potraživanja, nije obavijestio o neizmirenim obavezama, pa ta institucija nije imala osnova za pokretanje odgovarajućeg postupka.
Generalni direktor Direktorata za poreski i carinski sistem u Ministarstvu finansija, Novo Radović, rekao je da se postavlja pitanje zbog čega povjerioci ne koriste instrumente iz tog Zakona, dodajući da smatra da je moguće da nemaju dovoljno saznanja o tome šta su njegovi benefiti.
"U tom cilju će se preduzeti mjere na edukaciji privrednih subjekata u saradnji sa Privrednom komorom, sa ciljem da se i mjerama državnih organa rješava problem nelikvidnosti", rekao je Radović.
Radović je objasnio da je Zakon stupio na snagu 12. jula 2014. godine i da su njime propisani rokovi za izmirenje novčanih obaveza između privrednih subjekata, kao i posljedice kašnjenja neispunjenja novčane obaveze.
"Zakonom su propisane i kaznene odredbe za prekršaj kada preduzeće ne izmiri novčane obaveze u rokovima utvrđenim zakonom", preizirao je Radović.
Vlada je, kako je podsjetio, donijela i Uredbu o načinu i postupku vršenja kontrole izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama ("Sl. glasnik CG", br. 36/2014 - dalje: Uredba), koja je stupila na snagu 23. avgusta 2014. godine.
"Imajući u vidu odredbe Zakona i Uredbe, nadležnost poreskog organa u sprovođenju tih propisa sastoji se u preduzimanju mjera u situacijama kada određeni subjekt ne izmiri dospjelu obavezu u propisanom roku", dodao je Radović.
Poreski organ, kako je naveo, pokreće postupak podnošnja prekršajne prijave, ili izdavanja prekršajnog naloga, kada ga privredni subjekat koji je povjerilac novčanih potraživanja u komercijalnoj transakciji obavijesti o neizmirenim novčanim obavezama.
Prema njegovim riječima, Zakon predstavlja i antimonopolsku mjeru, odnosno mjeru zaštite onih koji nijesu dovoljno ekonomski snažni.
Izvor: Vebsajt CdM, 02.11.2015.