Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

INICIJATIVA ZA IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONIKA CG I ZAKONA O ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI: Sigurna ženska kuća traži proširivanje kruga zaštićenih lica na osobe koje su u emotivnim vezama i uvođenje novih oblika krivičnog djela silovanja


Sigurna ženska kuća uputila je crnogorskim poslanicima inicijativu za izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore ("Sl. list RCG", br. 70/2003, 13/2004 - ispr. i 47/2006 i "Sl. list CG", br. 40/2008, 25/2010, 32/2011, 64/2011 - dr. zakon, 40/2013, 56/2013 - ispr., 14/2015, 42/2015 i 58/2015 - dr. zakon) i Zakona o zaštiti od nasilja u porodici ("Sl. list CG", br. 46/2010 i 40/2011 - dr. zakon) - Proširiti krug zaštićenih lica od nasilja u porodici i uvesti nove oblike krivičnog djela silovanje.

Porodično nasilje često pogađa i žene i djevojke koje jesu ili su bile u emotivnoj vezi, pokazuje iskustvo Sigurne ženske kuće.

"One su prepuštene same sebi, bez adekvatne zaštite i podrške od strane institucija, dok nasilnik ostaje nekažnjen", naveli su u SŽK.

Crna Gora je ratifikacijom Konvencije Savjeta Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici preuzela obavezu da u okviru nasilja u porodici sankcioniše i nasilje prema onim licima koja nisu vanbračni supružnici i ne žive u zajedničkom domaćinstvu.

"Stoga, neophodno je dopuniti Krivični zakonik i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i obezbijediti da zakoni štite sve žene žrtve nasilja u porodici. Sigurna ženska kuća uputila je poslanicama inicijativu za izmjenu definicije porodice u pomenutim zakonima i njihovo usaglašavanje sa Konvencijom. Proširivanje kruga zaštićenih lica na osobe koje su u emotivnim vezama preporuka je i Ujedinjenih nacija", smatraju u SŽK.

Takođe, zahtijevaju i izmjene Krivičnog zakonika, propisivanjem novog oblika krivičnog djela silovanje bez pristanka u odsustvu prijetnje i prinude, kao i silovanje prema članu porodice, uključujući silovanje u braku kao kvalifikovani oblik krivičnog djela silovanje, a sve u skladu sa Konvencijom.

"Prema postojećem zakonskom rješenju, silovanje je prinudna obljuba. Dakle, da bi počinilac bio kažnjen, treba dokazati da je žrtva silovanja pružala otpor. Ovakvo rješenje, medjutim, ne odgovara stvarnosti, jer mnoge žene nisu u mogućnosti da pruže otpor, najčešće zbog straha za svoj život. Naglašavamo da je seksualno nasilje moguće i bez primjene prinude, pa su u tom pravcu i koncipirane izmjene Krivičnog zakonika. Podsjećamo da je i Evropski sud za ljudska prava zauzeo stav da definicije silovanja koje se zasnivaju na upotrebi sile ne pružaju dovoljnu zaštitu ženama od seksualnog nasilja", ističu u SŽK.

Podsjećaju da Krivični zakonik Crne Gore ne sankcioniše silovanje u braku kao teži oblik krivičnog djela.

"Pa tako država na taj način posredno podržava silovanje u porodičnom kontekstu. Mišljenja smo da upravo silovanje u porodičnom okruženju zahtijeva strožije kazne, jer bi se samo na taj način poslala poruka da seksualno nasilje u porodici nije legitimno, niti drustveno prihvatljivo", smatraju u SŽK.

Sigurna ženska kuća je u prethodnom periodu realizovala niz aktivnosti sa ciljem promocije i implementacije Konvencije SE o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

"Još jednom pozivamo sve nadležne institucije da primjenjuju Konvenciju i pruže žrtvama nasilja efikasnu i efektivnu zaštitu", pozivaju u SŽK.

Izvor: Vebsajt CdM, 02.06.2016.