Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

BANKARSKI OMBUDSMAN: U prvom kvartalu 2017. godine primljeno 150 prijava klijenata i žiranata

03.05.2017.


Bankarskom ombudsmanu se u prvom kvartalu 2017. godine obratilo 150 klijenata i žiranata, sedam odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

Bankarski ombudsman, Halil Kalač, ukazao je da je najviše bilo prigovora korisnika kredita indeksiranih u švajcarskim francima (CHF).

On je rekao da su se najbitniji i najčešći prigovori preduzeća odnosili na kreditne proizvode, odnosno visoke kamatne stope, visok koleteral za obezbjeđenje i kratak grejs period.

Preduzeća su se žalila i na nemogućnost finansijskog restrukturiranja kredita uzetih kod banaka po takozvanom "podgoričkom modelu", dok reprogrami koje nude banke ne rješavaju njihovu finansijsku situaciju na duži rok.

"Oni su se žalili i na neoslobađanje kolaterala po kreditu proporcionalno vraćenom dugu, blokade računa zbog naplate potraživanja po osnovu kreditnog dugovanja, nelikvidnost i otežano poslovanje zbog toga, kao i nepovoljne uslove zajmova za brži ekonomski oporavak, pokretanje novog biznisa i otvaranje novih radnih mjesta", naveo je Kalač.

Građani su se, prema riječima Kalača, žalili na neprihvatanje reprogramiranja ranije odobrenih kredita u cilju olakšanja izmirenja obaveza i blokade više od polovine iznosa zarada ili penzija, tekućih računa i overdrafta, kao i drugih primanja, zbog kreditnih i drugih obaveza, kao i po osnovu rješenja javnih izvršitelja.

Građani su se žalili i na visoke iznose obračunatih troškova na tekuće račune, kreditne kartice i minusna stanja tekućih računa, neoslobađanje hipoteke i drugih kolaterala srazmjerno vraćenom kreditu, jednostrani raskid ugovora o kreditu i prinudnu naplatu, posljedice pokretanja postupka za naplatu potraživanja iz hipoteka i strah od gubljenja porodične kuće ili stana.

Bankarskom ombudsmanu obratilo se i 50 korisnika kredita indeksiranih u CHF, koji su se žalili da im obveznici konverzije u brojnim slučajevima nijesu dostavili tečne podatke o visini duga po kreditu na dan konverzije, ali i na obračin zatezne kamate, koja je Zakon o dopunama Zakona o konverziji kredita u Švajcarskim francima CHF u eure EUR ("Sl. list CG", br. 59/2016) isključena.

"Oni su se žalili da su pojedine odredbe novog ugovora o kreditu nezakonite, da nije vođen interni postupak shodno zakonskoj obavezi, niti su razmotreni njihovi prigovori, kao i da nijesu dobili odgovor na prigovore u pisanoj formi", rekao je Kalač.

On je dodao da je jedan broj korisnika kredita dao prigovor da obaveznici konverzije nijesu obustavili postupak prinudne naplate potraživanja po osnovu kredita indeksiranih u CHF, nakon usvajanja dopunama Zakona.

"Nekoliko korisnika kredita tvrdi da nijesu dobili od obveznika konverzije obračuna kredita u eurima, jer obveznici smatraju da nema potrebe za tim. Jednom broju korisnika kredita nijesu dostavljeni podaci o visini duga po kreditu, jer su obaveznici konverzije smatrali da korisnik nema pravo na povraćaj sredstava", saopštio je Kalač.

On je podsjetio da je Skupština septembra 2016. godine usvojila dopune Zakona, koji je stupio na snagu istog mjeseca.

Tim zakonom regulisano je pitanje konverzije kredita odobrenih u švajcarskim francima, koji nijesu bili obuhvaćeni konverzijom obavljenom na osnovu Zakona o konverziji kredita indeksiranih u CHF-u u eure. To se odnosilo na kredite indeksirane u CHF-u koji su otplaćeni prijevremeno, u redovnom postupku ili prinudnom naplatom, kao i one koje su banke jednostrano raskinule i potraživanja po tim kreditima prenijela na treća lica.

Kalač je ukazao da je nizak procenat sklopljenih ugovora o konverziji kredita indeksiranih u CHF-u, koji je 10. marta iznosio 38 odsto, odnosno 242 kreditne partije.

On je dodao da su se korisnici tih kredita obraćali bankarskom ombudsmanu sa prigovorima na subjekte konverzije.

Kalač je saopštio da su se prigovori žiranata odnosili na kreditne aranžmane u kojima su oni bili jemci, uglavnom u periodu kreditne ekspanzije od 2005. do 2008. godine, čija je realizacija u toku.

Oni su se žalili na odobravanje kredita kod banaka i mikrofinansijskih institucija u periodu kreditne ekspanzije, kreditno nepodobnim klijentima, neinformisanost žiranata o stanju duga klijenta i njegovom kreditnom bonitetu, pasivnost banaka u naplati kredita od klijenta i dovođenje žiranata u težak položaj zbog blokade zarada ili penzija, nedostupnost informacija i dokumentacije o kreditu, visini duga klijenta, kao i nedavanje podataka o drugim žirantima po kreditu.

Kada je riječ o načinu rješavanja prigovora, Kalač je objasnio da je klijenatima i žirantima, kod kojih se bez pokretanja vansudskog postupka moglo procijeniti da nijesu povrijeđena njihova finansijska prava, to i saopšteno.

"Njima je objašnjeno da imaju finansijske poteškoće zbog rizika u koji su ušli po osnovu ugovora o kreditu ili žiriranja, te da je obaveza po kreditu i žiranstvo obligaciona obaveza", rekao je Kalač.

Bankarski ombudsman je prigovore rješavao tako što je značajan broj klijenata upućen na pokretanje internog postupka pred bankom, u cilju zaštite sopstvenih finansijskih prava.

"Oni su upućeni da u pisanoj formi dostave prigovor banci, jer je to zakonska obaveza koja prethodi vansudskom postupku zaštite finansijskih prava", objasnio je Kalač.

On je dodao da je klijentima i žirantima, koji su ranije pokrenuli postupak zaštite finansijskih prava kod drugih nadležnih organa, savjetovano da nastave sa aktivnostima pred tim institucijama.

"Žiranti kojima je krivotvoreno žiranstvo, koji su pokrenuli postupak kod nadležnih organa, a postupci dugo traju, dat je savjet da se obrate Ombudsmanu za ljudska prava i slobode. Žiranti, koji imaju primjedbe da ih banke ne tretiraju sve na isti način, imaju pravo da od banke traže jednak tretman žiranata", naveo je Kalač.

On je ukazao da oni imaju zakonsko pravo da traže od drugih žiranata po kreditu da solidarno otplaćuju kredit, kao i da to riješe putem međusobne nagodbe.

"Ukoliko to ne ostvare na taj način, oni imaju pravo da putem suda traže naknadu", rekao je Kalač.

Klijenti koji imaju hipotekarne kredite su u cilju restrukturiranja kreditnih obaveza upućeni da se zahtjevom obrate bankama i te probleme riješe u skladu sa odredbama Zakona o sporazumnom restrukturiranju dugova prema finansijskim institucijama ("Sl. list CG", br. 20/2015).


IZVOR: Vebsajt RTCG, 02.05.2017.


Izvod iz vijesti, Naslov: Redakcija