Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA: Strani investitori se zalažu za usvajanje novog Zakona

03.04.2018.


Spora administracija u Poreskoj upravi PU i opštinama, problemi prilikom obračuna zarada, složena procedura u procesu javnih nabavki i nepostojanje podzakonskih akata za pojedine zakone neke se od barijera sa kojima se suočavaju strani investitori u Crnoj Gori.

Investitori su u osmom izadnju Bijele knjige, koju je Savjet stranih investitora SSICG predstavio ove sedmice, naveli da je sporo reagovanje na pitanja postavljena na portalu PU, vezana za pojašnjenje otvorenih poreskih pitanja.

"Spora je reakcija na poslate zahtjeve za poravnanje zajedničkih dugova i potraživanja, zbog koje kompanijama može da se naplati zatezna kamata za dugovanja, ali bez pozitivne kamate na preplaćene iznose", navodi se u publikaciji.

Investitori smatraju i da su struktura i obračun zarada, prema Zakonu o radu("Sl. list CG", br. 49/2008, 26/2009 - ispr., 88/2009 - dr. zakon, 26/2010 - dr. zakon, 59/2011, 66/2012, 31/2014, 53/2014 - dr. zakon i 4/2018 - odluka US), jako složeni i nejasni.

"Mnoge međunarodne kompanije imaju sistem za obračun zarada koji se primjenjuje svuda u svijetu. Primoravanje tih firmi da prihvate potpuno drugačiji i složeniji sistem stvara dodatnu barijeru za strana ulaganja i povećava troškove ulaganja", tvrde investitori.

Pored toga, kako su naveli, nejasne odredbe dovode do nesporazuma u praksi i komplikuju obračune i budžetiranje.

Investitori su ukazali i da je procedura za učešće na tenderima u procesu javnih nabavki složena.

Dodali su i da je u tom dijelu obrada druge instance nakon podnošenja žalbe na proceduru javne nabavke duga.

Prema Zakonu o privrednim društvima("Sl. list RCG", br. 6/2002 i "Sl. list CG", br. 17/2007, 80/2008, 40/2010 - dr. zakon, 36/2011 i 40/2011 - dr. zakon), dio strane kompanije mora da ima najmanje jednog ovlašćenog predstavnika sa stalnim boravkom u Crnoj Gori.

Investitori smatraju da je taj uslov ograničavajući za njihovo poslovanje zato što se obično odlučuju za angažovanje pouzdanog direktora stranca, koji im je poznat, a ne za, kako su objasnili, nepoznatog lokalnog zaposlenog.

Investitori su ocijenili da ne predstavlja uvijek zakonodavni okvir barijeru, već da problem ponekad nastaje zbog neprihvatanja odgovornosti za radnje koje su više nego jasno definisane zakonom.

Kada je u pitanju oblast građevinarstva, investitori smatraju da je u nekim opštinama nepotpuna i kontradiktorna dokumentacija vezana za imovinu i koeficijent gradnje u katastru.

Investitori tvrde i da za mnoge zakone ne postoje podzakonska akta, tako da inspektori na terenu zakon tumače na razne načine.

Kako se navodi u publikaciji, Zakon o privrednim društvima ne ostavlja mogućnost direktoru da podnese ostavku, već ga jedino mogu razriješiti akcionari. To, kako smatraju u SSICG, u praksi dovodi do toga da direktor mora da obavlja svoje dužnosti, čak i protiv svoje volje, jer akcionari nijesu donijeli odluku o njegovom razrješenju.

"Na taj način direktor je obavezan da zastupa kompaniju i poštuje sve propise vezane za njegovu funkciju sve dok akcionari ne donesu odluku o njegovom razrješenju ili gašenju kompanije", navodi se u publikaciji.

Investitori smatraju i da se u Crnoj Gori, prilikom otvaranja računa u banci, javljaju dva problema.

"Prvo, procedura u banci može da potraje zbog stroge politike upoznavanja klijenta, koju uvode lokalne banke. Drugo, nova tendencija u crnogorskoj praksi je da banke ne žele da otvaraju račune offshore i stranim kompanijama koje se bave igrama na sreću", rekli su investitori.

Investitori su naveli i da se Zakon o privrednim društvima mijenjao i dopunjavao u šest navrata od 2002. godine, što je učinilo da njegova sistematika u značajnoj mjeri postane nejasna, zbog čega je potrebno donijeti novi zakonski akt.

Definicija zarade, kako smatraju, zahtijeva precizniju formulaciju, dok minimalna treba da bude definisana po sektorima, odnosno vrstama poslova, kako bi se zaštitili zaposleni, ali sa mogućnošću smanjenja plate za nedovoljne rezultate.

"Zakon trenutno tu mogućnost nudi u teoriji, ali u praksi su takve odluke poslodavaca u sudskim sporovima uvijek osporavane u korist zaposlenih", navodi se u publikaciji.

Investitori su pokazali zabrinutost i za ekonomsku stabilnost u Crnoj Gori zbog discipline plaćanja poreza, odnosno nedostatka sistematske i stroge naplate poreza.

Crna Gora je, kako su naveli, već rangirana kao jedna od zemalja sa najvećim akcizama na gazirana pića sa šećerom u Evropi.

"U situaciji gdje postoji visok javni dug i opterećene javne finansije, stiče se utisak da država vidi akcize kao najbrži mehanizam za prikupljanje sredstava za budžet. Uvođenje novih akciza ima dugoročno negativan uticaj na privredu", poručili su investitori.

SSICG je ocijenio i da se ukupni poslovni ambijent u Crnoj Gori konstantno unaprjeđuje, ali da se mora ubrzati tempo reformi u oblastima vladavine prava, korporativnog upravljanja i infrastrukture, kao i jačati fiskalna politika.

Indeks za 2016. godinu je 6,35, a za prošlu 6,47. Indeks za prošlu godinu je najveći od kada se sprovodi ta vrsta ocjenjivanja.

Publikacija Bijela knjiga predstavlja ključni dokument Savjeta, u kom strani investitori na osnovu svoje percepcije sagledavaju poslovni ambijent i ukazuju na glave izazove sa kojima se suočavaju u Crnoj Gori.


IZVOR: Vebsajt CdM, 01.04.2018.


Naslov: Redakcija