Izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama ("Sl. list CG", br. 52/2016 - dalje: Zakon), kako se protesti ne bi organizovali na saobraćajnicama, bile bi korak unazad i udaljavanje od evropskih i međunarodnih normi, smatraju u Institutu alternativa (IA).
"Povodom najave ministra unutrašnjih poslova da će inicirati izmjene Zakona,kako se protesti ne bi organizovali na saobraćajnicama, IA upozorava da bi takvo rješenje bilo korak unazad u odnosu na postojeće i značilo bi udaljavanje od evropskih i međunarodnih normi kojim se uređuje ova oblast", saopšteno je iz te organizacije.
Kako navode, Vlada mora uzeti u obzir da je, pored slobode kretanja, koja je, kako ministar ističe, ugrožena javnim okupljanjima, i sloboda okupljanja Ustavom Crne Gore ("Sl. list CG", br. 1/2007 i 38/2013 - Amandmani I-XVI - dalje: Ustav) zagarantovano pravo koje ne smije biti ograničeno na takav način.
IA je, kako podsjećaju, prošle godine upozoravao na slabosti Zakona, preporučujući da se ukinu odredbe kojima se okupljanja zabranjuju na lokacijama koje Zakon ne prepoznaje.
IA napominju da je, prema Ustavu, javno okupljanje moguće privremeno zabraniti samo u slučaju sprječavanja nereda i krivičnog djela, zaštite zdravlja i morala, bezbjednosti ljudi i imovine.
"Iako Ustav reguliše ovu oblast u skladu sa međunarodnim demokratskim praksama, Zakon ograničava ovu slobodu u uslovima koji nijesu prepoznati Ustavom, uvodeći trajnu zabranu okupljanja na lokacijama navedenim u Zakonu", ukazali su iz IA.
Iako je, kako su rekli, ministar u pravu kada kaže da pravo okupljanja nije apsolutno, tu tvrdnju treba dopuniti stavom međunarodnih autoriteta u ovoj oblasti, Venecijanske komisije i OEBS-a, koji ne preporučuju odredbe potpune zabrane javnog okupljanja u odnosu na mjesto održavanja.
"Javno okupljanje bi moglo biti privremeno zabranjeno isključivo u slučajevima visokog bezbjednosnog rizika. I u tim slučajevima, država mora da radi na otklanjanju tih rizika, kako bi građanima omogućila mirno okupljanje i zaštitu, što je i stav Odbora za ljudska prava Ujedinjenih nacija", saopšteno je iz IA.
Iz IA su apelovali na Ministarstvo unutrašnjih poslova da važeći Zakon unaprijedi i uskladi sa međunarodnim normama, "umjesto koraka unazad koji bi građanima ograničio Ustavna prava da mirnim okupljanjem pošalju poruku donosiocima odluka u državi".
IZVOR: Vebsajt RTCG, 31.03.2017.
Naslov: Redakcija