Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije je 1. novembra 2016. godine, u cilju otvorene diskusije i aktivnog učešća zainteresovanih strana, održalo centralnu javnu raspravu o Nacrtu zakona o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu.
U uvodnom dijelu centralne javne rasprave prisutnima se obratio potpredsjednik Vlade i ministar za informaciono društvo i telekomunikacije, prof.dr Vujica Lazović navodeći da se donošenjem novog Zakona o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu stvara pravni osnov za dalji razvoj elektronskog poslovanja u Crnoj Gori, kao i potpuno usaglašavanje normative sa evropskom regulativom.
Ovim Zakonom se rješavaju glavni problemi koji otežavaju i sprječavaju građane i privredu da koriste pogodnosti elektronskih usluga, čime se ubrzava napredak u ključnim oblastima digitalne ekonomije uz pridavanje naročite pažnje olakšavanju sigurne elektronske identifikacije.
Kroz prizmu osnovnih zadataka Ministarstva, potpredsjednik Lazović je naglasio da je osnovni uslov kako bi ePoslovanja u privredi i administraciji, moglo dobro i pouzdano funkcionisati, postojanje sistema jednoznačne, nedvosmislene i neporecive elektronske identifikacije (eID), koja predstavlja osnov za pravno funkcionisanje elektronskih poslovnih i administrativnih procesa i razmjena elektronskih podataka i dokumenata. Sigurne i pouzdane elektronske transakcije su osnov za izgradnju povjerenja u elektronsko poslovanje, koje treba da predstavlja jedan od ključnih faktora za razvoj informacionog društva, kao i za ekonomski i socijalni razvoj praćen modernim tehnologijama, istakao je u svom izlaganju potpredsjednik Lazović.
Suštinu Nacrta zakona pojasnila je sekretarka ministarstva mr Sandra Veličković istakavši da je cilj ovog zakona jačanje povjerenja u elektronsko poslovanje.
To je, kada su naše prilike u pitanju, izazov i šansa. Izazov, zbog toga što uprkos činjenici da Crna Gora prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma po konkurentnosti u oblasti ICT-a zauzima visoko 51 mjesto u konkurenciji 139 zemalja svijeta. Kada je u pitanju korišćenje ICT-a u biznisu ne možemo se pohvaliti rezultatima. Naime, prema upotrebi ICT-a u transakcijama između biznisa zauzimamo 90 mjesto, upotrebi interneta u transakcijama između biznisa i korisnika 84 mjesto, a čak 96 mjesto kada je u pitanju primjena novih organizacionih modela poput rada na daljinu. Zato, za malu i otvorenu ekonomiju kakva je crnogorska, tu stoji šansa da kroz veću primjenu ICT-a u biznisu poboljšamo konkurentnost ekonomije i podstaknemo njen rast, istakla je Veličković i pojasnila zašto je važno unapređenje pravnog okvira za razvoj elektronskog poslovanja te da Nacrt zakona upravo predstvalja normativni iskorak u tom smislu.
Praktična primjena zakona ima višestruke prednosti posebno za biznis. Recimo, danas potpisivanje ugovora i sporazuma znatno usporava poslovne operacije. Zato se u Evropi pominje koncept "digitalnog menadžmenta ugovorima" što podrazumijeva da se sve faze od pregovora do zaključivanja ugovora završe elektronski. Prema istraživanju EK to može da donese do pet puta niže cijene, do 30% rasta u produktivnosti i čak četiri puta brže odgovore na korisničke zahtjeve. Primjena zakona može da ima pozitivne implikacije na širok spektar poslovnih procesa u poslovima kreditiranja, istakla je sekretarka Veličković uz zaključak da nam predstoji izazovan posao na podsticanju privrede da koristi sredstva elektronske identifikacije u cilju transformacije biznisa ka kompanijskom rastu, a onda i rastu ekonomije zemlje.
Javnoj raspravi su prisustvovali predstavnici državnih organa, institucija i nevladinog sektora. Od strane prisutnih je dato više korisnih komentara i sugestija na predloženi Nacrt zakona.
Izvor: Izvor: Vebsajt Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije, 01.11.2016.