Djelotvorno učešće i zastupljenost pripadnika/ca manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u političkom i javnom životu Crne Gore jedan je vrlo važnih segmenata unutrašnje integracije crnogorskog društva. Učešće predstavnika/ca manjina na važnim mjestima u sistemu državne i lokalne vlasti odnosno na mjestima gdje se kreira politika i donose odluke je odraz demokratske snage države i pokazatelj njene spremnosti da obezbijedi participativnu demokratiju na svim nivoima i u svim sferama društvenog djelovanja.
Ustav Crne Gore ("Sl. list CG", br. 1/2007 - dalje: Ustav) jemči pripadnicima/ama manjinskih naroda pravo na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama jedinica lokalne samouprave u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije. Dalje, Ustav jemči pravo na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave. Takođe, Zakon o manjinskim pravima i slobodama ("Sl. list RCG", br. 31/2006, 51/2006 - odluka US i 38/2007 i "Sl. list CG", br. 2/2011 i 8/2011 - ispr.) daje iste garancije.
Ministarstvo je izradilo Informaciju o zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u državnim organima, organima državne uprave, organima lokalnih uprava, sudovima i Državnom tužilaštvu čiji je cilj bio da se dođe do relevantnih podataka o nacionalnoj strukturi zaposlenih i da se omogući dosljedno sprovođenje pomenute ustavne i zakonske garancije. Svrha Informacije je bila da se utvrdi i na kojim su pozicijama predstavnici/e manjina, jer je veoma važno imati uvid u to da li manjine djelotvorno učestvuju u vršenju vlasti na svim nivoima.
Istraživanje koje je sprovedeno zarad ove svrhe obuhvatilo je i podatke o polnoj, starosnoj, obrazovnoj i dr. strukturama zaposlenih.
Dobijeni podaci ukazuju da je učešće manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u državnim organima veće nego u prethodnom periodu.
Ukupno je popunjeno 13.900 upitnika na osnovu kojih je procijenjeno da u nacionalnom smislu najviše zaposlenih pripada većinskom dijelu odnosno Crnogorcima 74,76%. Srbi i Bošnjaci bilježe porast u odnosu na 2011. godinu. U 2015. godini 11,24% i 5,62% ih je zaposlenih za razliku od procentualnog odnosa 8.59% Srba, odnosno 4,14% Bošnjaka po rezultatima prethodnog istraživanja. Albanci su zastupljeni sa 2,51%, dok preostali bilježe blagi porast u zastupljenosti Muslimani 2,46%, Romi 0,02% i Hrvati 0,76%. Prema istraživanju iz 2011. godine u nacionalnom smislu, zaposlenisu se izjasnili kao Muslimani 2,39%, Romi 0,01%, Hrvati 0,89%. Crnogorci i Albanci zastupljeni su u manjem procentu u odnosu na 2011. godinu odnosno 79,03% i 2,80%.
Na implementaciji onoga što je predvidjeno zakonskom regulativom koja reguliše pitanje zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica je neophodno raditi i dalje. Crna Gora je medju rijetkim zemljama koja iz godine u godinu sprovodi ovakva istraživanja što je dokaz da naše zakonodavstvo uređujući ovo pitanje kroz princip afirmativne akcije, pokazuje odgovornost i spremnost države da integriše sve svoje građane/ke neovisno o bilo kojoj njihovoj posebnosti.
Izvor: Vebsajt Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, 01.09.2015.