Zakon o slobodnom pristupu informacijama ("Sl. list CG", br. 44/2012 - dalje: Zakon) usvojen je prije pet godina, ali iskustva novinara i nevladinih organizacija (NVO) pokazuju da je i dalje teško doći do podataka od javnog značaja.
Do informacija se u većini slučajeva dolazi sa velikim kašnjenjem, uglavnom nakon žalbi Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, koja je u mnogim slučajevima izgleda nemoćna da omogući pristup traženim podacima.
S druge strane, i sama Agencija kasni sa odlučivanjima po žalbama, pa je Evropska komisija u Izvještaju o napretku izrazila zabrinutost da prvostepeni organi izgleda zloupotrebljavaju mogućnost da tražene dokumente proglase povjerljivima kako bi ograničili pristup informacijama. Javne institucije treba hitno da poboljšaju sprovođenje Zakona, naročito tamo gdje postoji veća mogućnost korupcije, sugeriše EK.
Iako je Zakonom predviđena novčana kazna do 20.000 eura za državni organ koji ne da informaciju, nije poznato da je neko kažnjen.
NVO Akcija za ljudska prava je posljednje dvije godine podnijela devet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i to protiv Sekretarijata za ekonomiju i finansije Opštine Bar, JP Aerodromi Crne Gore, Službe gradonačelnika – Glavni grad Podgorica, Ministarstva finansija.... Njihovi službenici kažnjeni su, kako je saopšteno "Vijestima", sa 10 - 20 odsto umanjenja zarade.
Od osnivanja Agencije 2013. godine, državnim organima je podnijeto 16.200 zahtjeva za slobodan pristup informacijama, od kojih je odobreno 55 odsto,odbijeno je 3.870 zahtjeva, 23,8 odsto, od čega više od pola zbog neposjedovanja informacije.
Oko 71 odsto zahtjeva, podnijele su NVO, među kojima prednjači MANS, podaci su Agencije za SPI.
"Ćutanje državne uprave je i dalje na visokom nivou, pa su institucije ignorisale gotovo svaki šesti podnijeti zahtjev. Pristup informacijama je ograničen u jedan odsto slučajeva, dok su se u dva odsto slučajeva proglasile nenadležnim. Proaktivnost je na izuzetno niskom nivou i iznosi svega tri odsto od ukupnog broja podnijetih zahtjeva", saopštio je koordinator Pravnog programa u MANS-u Vuk Janković.
On smatra da institucije još nijesu prepoznale značaj objavljivanja informacija, posebno u oblastima koje na direktan ili indirektan način mogu ukazati na zloupotrebu državnih resursa.
"Ćutanje je izraženo kod institucija koje su obavezne da sprovede ovaj zakon, ali i kod institucija koje treba da se bave njegovom zaštitom i promocijom, primarno Agencija za SPI.Ona mora zauzeti aktivniju ulogu u onome što predstavlja njenu zakonsku obavezu i slučajeve po žalbama počne rješavati u zakonskim rokovima", ocijenili su iz MANS-a.
Tvrde da su "katastrofalan" odnos prema pravu na pristup informacijama uočili kod preduzeća čiji je osnivač i većinski vlasnik država.
Slično iskustvo imaju i aktivisti Centra za građansko obrazovanje, koji tvrde da crnogorski organi javnog sektora neravnomjerno primjenjuju ovaj Zakon, dok ga jedan broj ovih organa uopšte i ne poštuje.
Saradnica na programima u CGO Mira Popović tvrdi da je "šampion netransparentnosti" Glavni grad Podgorica, dok su odmah iza njih na listi Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Željeznička infrastruktura.
"Zabrinjavajući je pad transparentnosti Univerziteta Crne Gore, gdje u 42.3 odsto slučajeva dobijamo podatke od njih nakon usvojenih žalbi od strane Agencije za slobodan pristup informacijama, a što ukazuje da UCG ne samo da ne poštuje Zakon u dijelu obaveze proaktivnog objavljivanja informacija već sve češće bira da ga direktno krši i pokušajima skrivanja informacija", saopštila je Popović.
Ona smatra da treba unaprijediti Zakon kako bi institucije naučile da nemaju pravo da skrivaju informacije ali i uvele daleko strožije sankcije i u odnosu na rukovodioce institucija.
Institut Alternativa još nije dobio informaciju od Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, uprkos žalbama i dvije sudske presude u svoju korist.
Oni su u 2015. tražili izvještaje eksperata Evropske komisije o rezultatima misija u oblasti vladavine prava, konflikta interesa, pranja novca i finansiranja terorizma, efikasnosti pravosuđa i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ono je odbilo zahtjev, Upravni sud je presudio u korist IA navodeću da Ministarstvo nije nije sprovelo test štetnosti objavljivanja traženih informacija.
"Shodno presudi Upravnog suda, dobili smo novo rješenje od Ministarstva: tražena dokumenta označilo je stepenom tajnosti 'interno' tek pri donošenju novog rješenja, odnosno, godinu dana nakon što nam je saopšteno da nam ih ne mogu dostaviti zbog oznake tajnosti", saopštila je Istraživačica javnih politika u IA Aleksandra Vavić.
IZVOR: Vebsajt Vijesti, 01.02.2017.
Izvod iz vijesti, Naslov: Redakcija