Crna Gora je formalno podnela kandidaturu ministra spoljnih poslova i evropskih integracija Igora Lukšića za generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.
Trka za novog generalnog sekretara UN već je počela iako sadašnji generalni sekretar Ban Ki-mun ostaje na tom mjestu do kraja ove godine. Istovremeno, među članicama UN vodi se debata o pravilima i proceduri za izbor novog šefa UN.
Za sada je poznato da su kandidovani Vesna Pusić iz Hrvatske i bivši ministar inostranih poslova Makedonije Srđan Kerim. Postoje i priče da će kandidat biti i generalna direktorica UNESCO-a Bugarka Irina Bokova, iako još nije zvanično dostavila kandidaturu. Ranije, bivši ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić je rekao da se neće kandidovati za tu funkciju.
Konačna odluka će biti odraz ravnoteže između interesa i potreba svetske organizacije i njenih pojedinačnih članica. Savet bezbednosti ima ključnu ulogu u izboru novog generalnog sekretara, jer svaka od stalnih članica ima pravo veta. Pet stalnih članica ne žele da izaberu generalnog sekretara koji bi pokušao da umanji njihove nadležnosti i moći, bilo reformom Saveta bezbednosti ili stvaranjem novog centra moći oko Sekretarijata UN.
Generalna skupština, međutim, želi veće moći i zahteva transparentnij i proces u kojem bi učestvovale sve članice UN. To bi podrazumijevalo i njihovo pravo da kandiduju i budu konsultovane pre nego što Savet bezbednosti da svoju preporuku.
Članice Saveta bezbednosti, kako se procenjuje, neće pristati na tako nešto, ali će, verovatno, na neformalnom nivou više uzimati u obzir mišljenje Generalne skupštine. Pravila za izbor generalnog sekretara UN propisana su članom 97 Povelje UN: generalnog sekretara imenuje Generalna skupština na preporuku Saveta bezbednosti.
Inače, Generalni sekretar se imenuje na mandat od pet godina. Većina je imala dva uzastopna mandata, ali ih je bilo i sa jednim. Generalnog sekretara imenuje Generalna skupština, na preporuku Saveta bezbednosti. Zato izbor podleže pravu veta bilo koje od pet stalnih članica SB. Prema konvenciji, funkcija se rotira prema geografskim regionima. Još nijedan generalni sekretar nije izabran iz Severne Amerike ili Okeanije.
Većina generalnih sekretara su kompromisni kandidati iz neutralnih zemalja i sa malom dotadašnjom političkom karijerom. Visokorangirani političari su često predlagani za tu funkciju, ali su skoro uvek odbijani kao neodgovarajući za neku od strana. Na primer, ličnosti kao što su Šarl de Gol, Dvajt Ajzenhauer i Entoni Eden su razmatrani da budu postavljeni na mesto prvog generalnog sekretara, ali su odbijeni u korist nekontroverznog norvežanina Trigve Laja.
Izvor: Vebsajt Tanjug, 01.02.2016.