Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O ZAŠTITI PODATAKA O LIČNOSTI: Agencija za zaštitu ličnih podataka nadležna je da reaguje samo kada se radi o obradi ličnih podataka iz zbirki koje su uspostavljene u skladu sa zakonom


Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama još utvrđuje da li je i ko prekršio zakon u slučaju objavljivanja u medijima fotografija i imena osoba koje je policija sumnjičila da su izazvali nemire tokom nasilnih oktobarskih demonstracija dijela opozicije i njihovih pristalica, rekoa je predsjednik tog tijela Muhamed Đokaj.

U fazi nadzora je i postupanje Savjeta za građansku kontrolu policije, koji je na sajtu objavio lične podatke o pripadnicima Specijalne antiterorističke jedinice.

Nedavno je objavljeno da je prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova najviše kršilo Zakon o zaštiti podataka o ličnosti ("Sl. list CG", br. 79/2008, 70/2009 i 44/2012), te da je zbog zloupotreba fotografija sa ličnih karata pojedinih učesnika na protestima u toku postupak nadzora koji je naložio Savjet AZLP.

Kako dodaje pravo privatnosti jedno je od složenijih društvenih pravnih pitanja u okviru kojeg je i pravo na zaštitu ličnih podataka.

"U Crnoj Gori je to relativno nova oblast. Svijest o pravu da se štite lični podaci nije na zadovoljavajućem nivou. Stoga više pažnje treba posvetiti podizanju stepena svijesti građana o bitnosti zaštite njihovih ličnih podataka. Agencija redovno edukuje kako rukovaoce zbirki podataka i pruža punu podršku osobama čiji se podaci obrađuju. Pravo na privatnost jedno je od osnovnih ljudskih prava i podrazumijeva sve one situacije našeg privatnog života u kojima je opravdano očekivati mir ili neometanje. Ipak, nemoguće je postaviti granicu između privatnog i javnog života. To podrazumijeva dio našeg života koji nam je posebno i svet i ne podliježe sudu javnosti niti institucionalnim pravilima, a uživa i zakonsku zaštitu", kaže Đokaj.

Kako objašnjava, jedna od opasnosti koje vrebaju na internetu je mrežna krađa identiteta koja se najčešće obavlja putem imejl poruka.

Kako savjetuje, građani moraju voditi računa kome i na koji način čine dostupnim svoj matični broj, pogotovo što se na tržištu javlja sve veći broj privrednih subjekata koji nude usluge ili povoljnosti za privilegovane potrošače i tom prilikom obrađuju znatan broj ličnih podataka pa i JMB bez zakonskog osnova.

"U tom slučaju lice daje svoj JMB samo ukoliko je to izraz njegove slobodne volje, a ne uslovljena radnja. JMB predstavlja individualni i neponovljivi identifikacioni broj, odnosno lični podatak, te stoga uživa posebnu zaštitu jer je upravo on ključ za otkrivanje mnogobrojnih drugih podataka o ličnosti", navodi Đokaj. 

Izvor: Vebsajt CdM, 01.02.2016.