Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O IZVRŠENJU USLOVNE OSUDE I KAZNE RADA U JAVNOM INTERESU: Rad u javnom interesu sve više zaživljava, mada osuđenici nerijetko radije biraju zatvor ili novčanu kaznu

01.08.2017.


Kazna rada u korist javnog interesa, najpopularnija kazna među osuđenicima u svijetu, polako ali sigurno zaživljava i u našoj državi na šta ukazuje podatak Ministarstva pravde da je od 2014. godine do sada na tu vrstu alternativne sankcije osuđeno ukupno 444 osoba.

Prema podacima koje su Dnevne novine dobile od Ministarstva pravde, u ovom trenutku, umjesto zatvora, 71 osuđenik služi kaznu rada u javnim i komunalnim preduzećima, kao i u socijalnim i kulturnim ustanovama, a kroz ovu vrstu alternativnih sankcija do sada je prošlo 373 osobe.

Osim što je ovaj vid kazne povoljniji za osuđenika, donosi dobit i državnom budžetu jer je, prema podacima Ministarstva, od početka primjene Zakona o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu  ("Sl. list CG", br. 32/2014), od 2014. godine do danas ušteđeno je oko 658.800 eura. Naime, jedan dan koji zatvorenik provede u zatvoru državu bi koštao oko 21 euro.

Međutim, iako su dobili mogućnost da kaznu “odsluže” radeći na slobodi, osuđenici nerijetko radije se odlučuju da plate ili odleže kaznu u zatvoru, nego da rade, na primjer, na čišćenju ulice ili sređivanju zelenila.

”Prilikom potpisivanja ugovora o izvršenju kazne rada u javnom interesu i u toku izvršenja kazne, bilo je slučajeva da osuđena lica odbiju potpisivanje ugovora ili odustanu od izvršenja. Zbog grubog zanemarivanja radnih obaveza, neizvršavanja radnih zadataka i nepoštovanja radnog vremena u 52 predmeta kazna rada u javnom interesu zamijenjena kaznom zatvora, a u 16 predmeta koji su dostavljeni sudu odluka nije donesena”, saopštili su iz Ministarstva pravde.

Prema našem zakonu, rad u korist društva kao oblik alternativne sankcije može se izreći umjesto novčane kazne ili zatvorske u trajanju do pet godina. Ne može se izreći u slučaju teških i najtežih krivičnih djela. Međutim, za razliku od ostalih kazni, za njeno izvršavanje potreban je pristanak osuđenika.

Kriminolog Velimir Rakočević objašnjava da u našem zakonodavstvu rad u javnom interesu ne može biti kraći od šezdeset, niti duži od 360 časova.

U jednom mjesecu propisuje se do 60 sati rada. Određuje se za vrijeme koje ne može biti kraće od 30 dana, niti duže od šest mjeseci. Ova kazna poznata je kao ona koja najbolje ostvaruje svrhu resocijalizacije i uticaja da se više ne izvrši krivično djelo..


IZVOR: Vebsajt RTCG, 31.07.2017.


Naslov: Redakcija