Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O SPRJEČAVANjU KORUPCIJE: Prema godišnjem izvještaju Agencije za sprječavanje korupcije o planovima integriteta, 10 odsto svih rizika odnosi se na uticaj na sudije

01.07.2020.


Crnogorsko sudstvo je u riziku od nedozvoljenog lobiranja i tajnih uticaja, sukoba interesa, curenja informacija,...

To stoji u godišnjem izvještaju Agencije za sprečavanje korupcije o donošenju i sprovođenju planova integriteta.

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenca priznala je da je sudstvo nezaštićeno od spoljašnjih uticaja. Međutim, objasnila je da je to "u posljednjih nekoliko dana", odnosno od kada je članovi Vlade, ali i domaći i strani civilni sektor, prozivaju da obavlja treći, nezakoniti mandat i da treba da se povuče sa funkcije.

Ona je ukazala da je izjava ministra pravde Zorana Pažina direktno uticala na nezavisnost crnogorskog sudstva.

"Ono što je ministar pravde u jednom aktu kroz izjavu rekao, direktno je uticao na samostalnost sudske grane vlasti", rekla je Medenica. Na osnovu procjene podložnosti određenih radnih mjesta i radnih procesa za nastanak i razvoj korupcije i drugih oblika pristrasnog postupanja javnih funkcionera i zaposlenih, institucija donosi plan integriteta koji sadrži mjere kojima se sprečavaju i otklanjaju mogućnosti za nastanak i razvoj korupcije i obezbjeđuje povjerenje građana u njihov rad.

Plan integriteta, prema Zakonu o sprječavanju korupcije ("Sl. list CG", br. 53/2014 i 42/2017 - odluka US), sadrži ocjenu izloženosti institucije korupciji i drugim oblicima narušavanja integriteta, opis radnih mjesta i poslova koji su naročito podložni tome, vrste rizika, postojeće mjere kontrole, kao i preventivne mjere za smanjenje rizika. U dokumentu Agencije koji se odnosi na oblast sudstva stoji i da se svaki deseti, od ukupno 108 osnovnih rizika, može podvesti pod kategoriju tajnih uticaja na rad sudija.

"Slijede sukob interesa (101 rizik), povrede profesionalnih i etičkih pravila i pristrasno ponašanje/neetično i neprofesionalno ponašanje prema strankama u postupku (96 rizika), narušavanje integriteta institucije (82 rizika), narušavanje principa transparentnosti (78 rizika) i curenje informacija (75 osnovnih rizika)", navodi se u dokumentu na sajtu Agencije.

Oblast sudstva obuhvata 27 organa vlasti - 26 sudova i Sudski savjet. U planovima integriteta sudskih organa identifikovano je ukupno 587 rezidualnih rizika. Najveći broj rizika je srednjeg intenziteta (77,3 odsto), visokog intenziteta njih 18,9 odsto, a niskog 3,7 odsto.

Od ukupnog broja mjera za smanjenje ili otklanjanje rizika, organi vlasti u ovom sistemu su izvijestili da su ukupno 1.503 mjere realizovane (90,1 odsto), 73 mjere djelimično (4,4%), a 92 mjere nerealizovane (5,5%).

Agencija se u analizi osvrnula i na nalaze Evropske komisije za Crnu Goru. Napominju da u Briselu smatraju da transparentnost rada Sudskog, ali i Tužilačkog savjeta, treba da se osjetno poboljša.

"Naročito objavljivanjem u potpunosti obrazloženih odluka o unapređenjima i imenovanjima i o disciplinskim postupcima, pa se preporučuje da Sudski savjet prilikom planiranja i sprovođenja mjera iz plana integriteta posebnu pažnju posveti mjerama za jačanje transparentnosti. Prema izvještaju EK, članovi oba savjeta treba da poboljšaju svoje profesionalne kapacitete, odvoje više vremena i pokažu punu posvećenost obavljanju svoje funkcije", navodi se u izvještaju Agencije.

Iz EK su tada istakli da izvještaji o sadržaju i kvalitetu intervjua s kandidatima za sudije u okviru konkursa iz 2019. godine, kao i navodi o sukobu interesa nekih članova Sudskog savjeta u odnosu na određene kandidate, ukazuju na preostale izazove u dijelu transparentnog i meritokratskog izbora sudija.

"Što može dodatno ukazati da je potrebno unaprijediti mjere za savladavanje rizika iz kategorije sukoba interesa i kršenja principa transparentnosti", smatraju u Agenciji.

U cilju daljeg jačanja integriteta sudstva preporučuje se i uvođenje mjera u planovima integriteta koje se, između ostalog, odnose na objavljivanje svih odluka na internet stranici Ustavnog suda, ali i na uspostavljanje internet stranice sudova za prekršaje.


IZVOR: Vebsajt Vijesti, Miloš Rudović, 21.06.2020.


Naslov: Redakcija