U Privrednoj komori Crne Gore održan je radni sastanak na temu – primjena Pravilnika o utvrđivanju proizvoda i usluga kojim se oporezuju po sniženoj stopi PDV-a ("Sl. list RCG", br. 81/2005, 2/2006 i 10/2006 i "Sl. list CG", br. 6/2008, 46/2008, 11/2009, 62/2015, 69/2015 i 21/2016 - dalje: Pravilnik).
Sastanku su prisustvovali predstavnici Ministarstva finansija Jovica Petričević i Omer Cikotić, Dženana Tuzović i Emira Mustagrudić iz Uprave carina, predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja – Zorka Prljević, direktorica Fitosanitarne uprave i Ervin Bučan iz Veterinarske uprave. U radu sastanka učestvovali su predstavnici preduzeća koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom, živinarstvom, trgovinom prehrambenim proizvodima, lijekovima i medcinskim sredstvima, kao i predstavnici preduzeća koja se bave poslovima zastupanja pred carinskim organom.
Pravilnik o utvrđivanju proizvoda i usluga koje se oporezuju po sniženoj stopi pdv-a, odnosno različita tumačenja pojedinih odredbi, već duže vrijeme utiče nepovoljno na poslovanje privrednih subjekata:
- doprinosi nepredvidljivosti u poslovanju – gubitak vremena, povećanje troškova i otežano kalkulisanje prodajnih cijena,
- prouzrokuje vanredne finansijske izdatake – u slučajevima naknadne naplate carinskog duga (3 godine retroaktivno), odnosno razlike u iznosu obračunatom po snizeno i opštoj stopi PDV-a, uvoznik ne može taj iznos naplatiti od kupa, jer je roba prodata prije nekoliko godina, te mora sam izmiriti te obaveze,
- utiče na konkurentnost – ista norma se tumači na različite načine pa se dešava da u višegodišnjem periodu jedan privredni subjekt uvozi određeni proizvod po sniženoj stopi a drugi po opštoj, dok carinski organ prihvata obje deklaracije kao ispravne, što prvog stavlja u cjenovno povoljniji položaj na tržištu,
- ugrožava opstanak poljoprivrednih proizvođača koji su uvezli sirovinu na koju je obračunata snižena stopa i kalkulacija prodajnih cijena urađena na osnovu tih cijena.
Predstavnici privrednih subjekata su ukazali na više primjera koj su dovodili do zabuna, različitih tumačenja i naknadne naplate carinskog duga, odnosno razlike u pdv-u.
Za pavlaku za kuvanje koja sadrži do 1% skroba obračunavata je snižena stopa PDV-a jer u Pravilniku stoji da su sve vrste pavlaka na sniženoj stopi. Na sastanku je dobijeno tumačenje da se snižena stopa odnose isključivo na palvake koje nemaju dodataka, te da će u Pravilnik biti unešene izmjene koje će otkloniti nedoumice u vezi tumačenja. Slični problemi su se javljali za palmino ulje, voćne jogurte koji sadrže žitarice itd.
Posebno je naglašen problem sa tresetom na za koji je izvršena naknadna naplata carinskog duga, a i danas se uvozi po opštoj stopi jer je došlo do terminološke neusklađenosti Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/2001, 12/2002 - ispr., 38/2002, 72/2002, 21/2003, 76/2005, 4/2006 - ispr. i "Sl. list CG", br. 16/2007, 40/2011- dr. zakon, 29/2013 i 9/2015), Zakona o sredstvima za ishranu bilja ("Sl. list RCG", br. 48/2007 i "Sl. list CG", br. 76/2008 i 40/2011 - dr. zakon) i Pravilnika kojim se utvrđuju proizvodi i usluge na koje se obračunava snižena stopa PDV-a. Naime, nakon promjene Zakona o đubrivima u Zakon o sredstvima za ishranu bilja nije izvršena promjena termina "đubriva" u "sredstva za ishranu bilja" u Zakonu o PDV-u.
Ukazano je i na pozitivne primjere rješavanja problema za koje su učesnici sastanka izrazili očekivanje da će postati praksa u rješavanju ovih situacija. Takav je slučaj sa naplatom PDV-a na tablet uređaje. Iako su Ministarstvo finansija i Uprava carina smatrali da tablet uređaj ne spada u računarsku opremu koja se oporezuje po sniženoj stopi i da bi trebalo da se oporezuju sa 19%, uvaženo je mišljenje Ministarstva informaciono društvo i tekomunikacije, dobijeno na zahtjev Privredne komore, a koje je bilo na stanovištu da se tablet uređaj smatra računarskom opremom i prema tome oporezuje sa 7%.
Resorni državni organi su dobili informacije sa kojim problemima se suočavaju privredici i šta je uzrok tih problema, te pokazali razumijevanje za otklanjanje nejasnoća koje opterećuju poslovanje, odnosno spremnost da se izmijeni Pravilnik i otklonile sve nedoumice u njegovom tumačenju.
Izvor: Vebsajt Privredne komore Crne Gore, 28.03.2016.