Aktuelnim Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, neće se postići jedan od osnovnih ciljeva da se uvede pravna sigurnost u zapošljavanje i službeničke odnose na lokalnom nivou, ocijenili su u Institutu alternativa IA.
Istraživačica javnih politika u IA, Milena Milošević, rekla je da predložene izmjene, koje su utvrđene na Vladi sredinom decembra prošle godine, podrazumijevaju i preko 20 članova koji regulišu službeničke odnose. Navodno, kako je istakla, cilj ovih novih članova je da se izbjegnu problemi dosadašnje shodne primjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima ("Sl. list CG", br. 39/2011, 50/2011 - ispr., 66/2012, 34/2014, 53/2014 - dr. zakon i 16/2016 - dr. zakon) na lokalni nivo.
"Naime, važeći Zakon o lokalnoj samoupravi ("Sl. list RCG", br. 42/2003, 28/2004, 75/2005 i 13/2006 i "Sl. list CG", br. 88/2009, 3/2010 - ispr., 38/2012, 10/2014, 57/2014 - dr. zakon i 3/2016) djelimično definiše i pravni status lokalnih službenika i namještenika upućujući na shodnu primjenu propisa kojima se uređuje pravni status državnih službenika i namještenika. Međutim, veliki je broj pitanja iz službeničkih odnosa na lokalnom nivou na koje nije moguće shodno primijeniti propise sa državnog nivoa, naročito u pogledu sprovođenja provjere sposobnosti budućih lokalnih službenika, zaštite njihovih prava i obaveznosti primjene podzakonskih akata, koja proizilaze iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima", navela je Milošević.
Prema njenim riječima, ove pravne praznine su godinama doprinosile netransparentnom funkcionisanju lokalnih samouprava i nedostatku nadzora nad zapošljavanjem u opštinama.
Međutim, kako kaže, dva su ključna razloga zbog kojih predviđene izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi ne podrazumijevaju suštinsku promjenu loših višegodišnjih praksi.
"Jedan razlog je što je većina novih procedura bukvalno prekopirana iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji, prema nalazima Instituta alternativa, nije dao najbolje rezultate u praksi. Drugi leži u činjenici da ključna faza zapošljavanja, a to je provjera sposobnosti kandidata, ostaje neregulisana. I dalje je predviđena shodna primjena propisa sa državnog nivoa na organizovanje i sprovođenje provjere sposobnosti za najveći broj pozicija", naglasila je Milošević.
Prepisivanje nedostatnih odredaba kojima se službenički odnosi regulišu na državnom nivou u Zakon o lokalnoj samoupravi odrađeno je, dodaje Milošević, i na onim mjestima gdje za tako nešto uopšte nema logičkog utemeljenja.
"Primjera radi, i na lokalnom nivou zadržano je pravo starješina organa da ne izaberu najbolje ocijenjene kandidate. Međutim, prema predloženim rješenjima, ovo bi bio drugi nivo uticaja starješina na postupke zapošljavanja, s obzirom na to da je starješina zadužen i za formiranje komisija za provjeru sposobnosti za rukovodeća radna mjesta u lokalnim upravama. U skladu sa tim, starješina bi birao osobe koje sprovode provjeru sposobnosti, da bi na kraju možda odlučio da ne uvaži u potpunosti rezultate njihovog rada", rekla je ona.
Milošević smatra da i druga ključna pitanja upravljanja ljudskim resursima nisu dovoljno temeljno obrađena, u prvom redu, ocjenjivanje službenika.
"U prijedlogu je dat samo okvirni pregled načina na koji se vrši ocjenjivanje od strane neposrednog rukovodioca, a za ostale detalje upućuje se na Zakon o državnim službenicima i namještenicima, koji, međutim, uopšte ne propisuje detaljno ovu oblast već posebna Vladina Uredba o mjerilima i načinu ocjenjivanja državnih službenika i namještenika ("Sl. list CG", br. 33/2013)", navela je ona.
Sve ovo, isitče, ne uliva u nadu da će se u zapošljavanje na lokalnom nivou konačno uvesti red.
"Stoga se nadamo da će poslanici preispitati dospjele predloge i otkloniti njihove manjkavosti u daljoj proceduri", zaključila je Milošević.
Izvor: Vebsajt CdM, 31.03.2016.