Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
glavna-slika
Email Print

O MINIMALNOJ I UVOĐENJU NEOPOREZIVOG DIJELA ZARADE POČETKOM MARTA 2019. GODINE

30.01.2019.


Analiza socijalnih partnera o opravdanosti zahtjeva za povećanje minimalne zarade i uvođenje neoporezivog dijela trebalo bi da bude gotova do kraja februara, a o njoj bi se Socijalni savjet izjasnio početkom marta. To je saopštio ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić. Svi socijalni partneri saglasni su da bi trebalo povećati minimalnu zaradu, i uvesti neoporezivi dio, a konačnu odluku o zahtjevima Sindikata i poslodavaca daće Vlada.

Predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca, na prijedlog Socijalnog savjeta, od sredine decembra dorađuju analizu o opravdanosti zahtjeva za povećanje minimalne zaradei uvođenje neoporezivog dijela. Dokle se došlo, razmatraće naredne sedmice predsjedništvo Socijalnog savjeta.

"Na toj sjednici ćemo dogovoriti termin kada će zasijedati Socijalni savjet i na toj sjednici takođe, očekujemo da će se razmnatrati pitanje određivanja iznosa minimalne zarade. Očekujemo da ćemo do kraja februara imati gotovu analizuju i da ćemo negdje u martu moći da razmotrimo tu inicijativu i da se odredimo po tom pitanju", saopštio je Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić.

Inicijativa za povećanjem minimalne zarade na 50 odsto od prosječne plate potekla je prije dvije godine od oba reprezentativna sindikata.

Minimalna zarada od 193 eura nije se mijenjala od 2013. a, prema procjenam Sidnikata najniža je u regionu.

Sindikalci su došli i do podataka da je 17 hiljada zaposlenih osigurano na minimalac, a da jedna trećina radnika zarađuje manje od 250 eura, na koliko traže da se poveća minimalna zarada. Sve su to smatraju neki od razloga zbog kojih je vrijeme da se prihvati njihov zahtjev. Analiza koju pripremaju, pokazaće kažu i kako pronaći novac za to.

"Prije svega treba povećati finansijsku disciplinu u naplati poreza i doprinosa, treba otvarati nova radna mjesta, što će svakako donijeti i veće pihode i stvoriti mogućnost za povećanje kako minimalne zarade tako i ostalih zarada i davanja", saopštio je Dušan Zarubica iz Saveza sindikata Crne Gore.

"Jedno radno mjesto zakonski zasnovano, sa prosječnom zaradom u CG puni budžet 4 hiljade eura na godišnjem nivou, Mi imamo u Cg 30 hiljada ljudi koji su u sivoj zoni, jedni rade potpuno neregistrovani, na crno, a drugi su osigurani na minimalnu zaradu", kaže Vukašin Zogović iz Unije slobodnih sindikata.

Poslodavci nijesu protiv povećanja minimalne zarade ali podršku toj inicijativi Sindikata uslovljavaju uvođenjem neoporezivog dijela zarade. Koji bi to procenat bio prihvatljiv za njih, nijesu htjeli da otkrivaju ali tvrde da bi to bilo na nivou zemalja regiona.

"Mislim da je u Srbiji oko, nešto preko sto eura,105,110 eura je taj neoporezivi dio, u Sloveniji se to računa drugačije na dnevnom nivou,na nivou dnevnica, u BIH mislim da je neki sličan model neoporezive zarade", istakao je Filip Lazović iz Unije poslodavaca.

"U regionu postoji takvo iskustvo i vjerujemo da će u tom pravcu teći stvari ali za sada ne mogu da prejudiciram neko rješenje. Vlada razmatra ozbiljno i mogućnost da smanji troškove rada odnosno stope poreza i doprinosa. Tu ne vidim mogućnost da se smanji doprinost za PIO ali neke drugi doprinosi i porezi i da to bude prostor da se naprave te kompenzacije", ukazao je Purišić.

Svi socijalni partneri očekuju da će postignuti dogovor i da će on biti prihvatljiv za vladu. Ukoliko se to i desi i Sindikati i poslodavci očekuju ispunjenje njihovih zahtjeva u ovoj godini iako to budžetom nije predviđeno. Ministar Purišić oprezan je u prognozama ali je ipak optimista.

"Ali se i ja nadam da bi to moglo da rezultira upravo jednom takvom inicijativom i da radnici od toga ove godine mogli da imaju efekte. Iz vlade dopiru glasovi da je ovo godina da ćemo u Vladi poraditi na popravljanju socijalnog standarda građana", istakao je Purišić.

Minimalnu zaradu prošle godine povećale su Bosna i Makedonija, a početkom ove minimalac bi trebalo da bude povećan i u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji. U EU minimalna zarada je skoro 40 posto prosječne plate.


IZVOR: Vebsajt RTCG, 28.01.2019.


Naslov: Redakcija