Socijalni savjet se nije izjašnjavao o predlogu da se konačno pravno uredi rad za dane državnih praznika u Crnoj Gori, jer je nakon skoro tročasovne rasprave o ovoj i drugim tačkama sjednica prekinuta zbog nedostatka kvoruma.
Zakonom o državnim i drugim praznicima ("Sl. list RCG", br. 27/2007 i "Sl. list CG", br. 36/2013 - dalje: Zakon) definisano je da su dani državnih praznika neradni, osim za mali broj izuzetaka, ali to u praksi nije zaživjelo jer Ministarstvo ekonomije još nije uradilo podzakonske akte iako je rok za njihovo donošenje bio 60 dana.
Zakon predviđa da se za izuzetke, kompanije koje zbog prirode poslovanja moraju imati neprekidan rad, podzakonskim aktom urede kriterijumi za izdavanje posebne dozvole za rad tokom praznika. Iz Ministarstva ekonomije odbijaju da urade ove kriterijume uz obrazloženje da nijesu nadležno za pitanja iz velikog broja oblasti u kojima posluju privredni subjekti koji mogu podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za rad.
Zbog toga se primjenjuje ranija praksa da svi mogu od opštine dobiti odobrenje za rad tokom praznika bez obzira da li imaju neprekidnu proizvodnju.
Unija slobodnih sindikata već četiri godine traži da se ovo pitanje konačno uredi, zbog velikih zloupotreba kod poslodavaca.
Predlog za definisanje ovog pitanja, podnio je član Socijalnog savjeta Bojan Zeković koji je ukazao da je svrha državnih praznika da se slavi određeni datum ili događaj, a da rad za praznike predstavlja vrijeđanja države. On je naveo i da zbog toga ne može biti prihvatljiv stav Ministarstva rada i socijalnog staranja da poslodavac ima pravo da organizuje rad za praznike ako radnicima uveća dnevnicu za 150 odsto.
Inicijativu da se u Zakon uvede zabrana rada podnijela je Unija slobodnih sindikata još 2012. godine, a predlagač u Skupštini bio je SDP.
"Iako je rok za donošenje podzakonskih akata bio 60 dana, Ministarstvo ekonomije punih četiri godine ne izvršava zakonsku obavezu, pravdajući to 'nesprovodivošću Zakona povodom čijeg donošenja nijesu konsultovani'. Istovremeno ne iniciraju izmjenu zakona za koji kažu da je neprimjenljiv, već se odlučuju za nepoštovanje zakona kao 'rješenje'", ukazao je Zeković nakon sjednice Savjeta.
On je podsjetio da je Ombudsman, rješavajući po pritužbi USS, ocjenio da "Ministarstvo ekonomije nije izvršilo svoju zakonsku obavezu", čime "uskraćuje pravo subjektima (kojima priroda djelatnosti ili tehnologija rada zahtijevaju neprekidan rad) da u skladu sa zakonom dobiju dozvolu za rad i organizuju rad u praznične dane".
"To, po ocjeni Ombudsmana, za posljedicu ima da ti subjekti 'samovlasno organizuju rad u praznične dane', ali to čine i drugi subjekti 'iako njihova priroda djelatnosti ili tehnologija rada zahtijevaju neprekidan rad... nezakonito obavezujući svoje zaposlene da rade u te dane kršeći njihova prava'", naveo je odluku Ombudsmana Zeković.
On očekuje da će Socijalni savjet na nastavku sjednice donijeti preporuku i da će biti prekinuta praksa nepoštovanju zakona na štetu desetina hiljada radnika.
Ministar rada i socijalnog staranja i predsjednik Socijalnog savjeta Kemal Purišić, najavio je da će se o inicijativi da se iznos minimalne zarade utvrdi na polovinu prosječne, Socijalni savjet izjašnjavati na narednoj sjednici. Ovo povećanje predložili su Raško Konjević i Bojan Zeković. Iznos minimalne zarade već godinama je 193 eura, dok bi polovina prosječne iznosila oko 255 eura.
Minimalna zarada je najmanji iznos na koji radnici mogu biti osigurani, što dio poslodavaca iskorišćava kako bi platio manje poreze i doprinose. Prošle godine je 12 hiljada radnika bilo osigurano na minimalac.
IZVOR: Vebsajt Vijesti, Goran Kapor, 25.11.2017.
Naslov: Redakcija