Da li sudski vještaci i ostala fizička lica koja povremeno obavljaju samostalnu djelatnost moraju da plaćaju PDV, iz mišljenja Poreske uprave nije jasno.
U prvom mišljenju, objavljenom 11. marta ove godine, piše da ne treba, odnosno da ne postoji obaveza registracije za PDV bez obzira da li godišnji prihod prelazi 18.000 eura, dok u drugom, zavedenom istog datuma i pod istim djelovodnim brojem, stoji da ovo pitanje nije decidno regulisano i da se treba obratiti Ministarstvu finansija.
Iz Poreske uprave (PU) nijesu odgovorili na osnovu čega su i kada promijenili mišljenje, te da li su sudski vještaci u obavezi da plate PDV.
Policija i tužilaštvo istražuju da li je osam sudskih vještaka utajilo porez, jer su prihodovali više od 18.000 eura po osnovu sudskih vještačenja, a nijesu plaćali PDV.
Jedan od njih, vještak finansijsko-ekonomske struke Milenko Popović, odgovorio je "da nadležni imaju pravo da pokrenu postupak, ali je pitanje koliko će to da drži vodu".
Popović je ukazao da je Poreska uprava od 2010. godine pa sve do marta ove donosila mišljenja da sudski vještaci nijesu u obavezi da se registruju za PDV, bez obzira na visinu prihoda od obavljanja te djelatnosti.
"Nekome je interes da to promijeni. Ali, po mom mišljenju ne postoji osnov za to. Poznajem poreski sistem do kraja, radio sam analizu poreskog sistema za potrebe OEBS-a, koju je usvojila i Vlada. Moguće je da neki nalaz vještaka nekome nije odgovarao, pa su odlučili da promijene mišljenje. U slučaju da dođe do toga, ja ću prvi pokrenuti postupak da se to ispita", rekao je Popović.
On je ukazao da je postupak pokrenut protiv osam vještaka, a da pouzdano zna da ih ima barem 50 koji su u nekoj godini prihodovali više od 18.000 eura od te djelatnosti...
Popović je ocijenio da bi država, u slučaju nametanja obaveze za PDV registraciju sudskim vještacima, morala da promijeni Zakon o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/2001, 12/2002 - ispr., 38/2002, 72/2002, 21/2003, 76/2005, 4/2006 - ispr. i "Sl. list CG", br. 16/2007, 40/2011- dr. zakon, 29/2013, 9/2015, 53/2016, 1/2017, 50/2017 i 46/2019 - dr. zakon), kao i Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica ("Sl. list RCG", br. 65/2001, 12/2002 - ispr., 37/2004, 29/2005 - dr. zakon, 78/2006 i 4/2007 - ispr. i "Sl. list CG", br. 86/2009, 40/2011 - dr. zakon, 14/2012, 6/2013, 62/2013, 60/2014, 79/2015, 83/2016 i 67/2019).
"Kada vještačimo, mi fakturišemo našu cijenu koja je zakonom definisana kao 5,5 eura po bodu, a za sat rada se dobija dva boda. U pitanju je bruto iznos, tako ga tumače, iako nigdje ne piše da li je riječ o bruto ili neto iznosu. To je nekada bila najniža cijena rada, a na tu osnovicu se obračunava porez na dohodak od devet odsto. Dakle, kada mi bi bili obveznici PDV, imali bismo pravo da fakturišemo i PDV i dio bi se odbijao državi, a dio nama. Oni i tu cijenu koja je određena od države prema Zakonu o sudskim vještacima umanjuju, jer nemamo pravo da na cijenu vještačenja dodajemo PDV. To bi bilo u koliziji sa oba zakona", smatra Popović.
On je istakao da će Poreska uprava vjerovatno uspjeti u tome da vještacima nametne obavezu PDV registracije.
"Kako žalba ne odlaže izvršenje, vjerovatno će nam i naplatiti PDV, a mi ćemo se žaliti na takvu odluku. To bi moralo da padne na sudu i država bi trebalo da nam vrati taj novac. Kada bi neko odgovarao za pogrešne odluke, oni bi prije zauzimanja stava razmislili o tom potezu".
Popović je ukazao i da je odbio da dostavi podatke Poreskoj upravi, koja je navodno, prema pisanju medija, krenula u provjeru prihoda sudskih vještaka, za koje je utvrđeno da su za pet godina od sudova i tužilaštva naplatili 4,1 milion eura.
"Neka rade svoj posao. Ja ne želim da uskratim državu za nešto, ali oni imaju te podatke jer svaki platilac je dužan da im sve to dostavi. Zašto bih im davao nešto za šta smatram da nisam u obavezi", ocijenio je Popović.
U mišljenju Poreske uprave od 11. marta ove godine piše da je odredbama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica propisano da se prihodom od samostalnih djelatnosti smatraju i "prihodi od samostalnih djelatnosti koje nijesu osnovna djelatnost poreskog obveznika, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja prihoda, ukoliko se ne oporezuju po drugom osnovu". Piše i da sa aspekta istog zakona ukazuju da je lice koje samostalno vrši promet proizvoda i usluga u okviru obavljanja djelatnosti kao trajne djelatnosti u cilju ostvarivanja prihoda dužno da poreskom organu podnese prijavu za registraciju najkasnije u roku od 20 dana nakon mjeseca u kojem je izvršilo, ili postoji vjerovatnoća da će izvršiti promet proizvoda usluga u iznosu većem od 18.000 eura.
"Međutim, kako je pitanje ostvarivanja prihoda po osnovu zaključenog ugovora o djelu koji imaju karakter privremenih i povremenih poslova, te da se u tom smislu ne radi o kontinuiranom obavljanju djelatnosti, ne postoji obaveza PDV registracije bez obzira na iznos prihoda ostvarenih po ovom osnovu", piše u mišljenju.
U izmijenjenom mišljenju, međutim, navodi se da poreskim propisima nije decidno regulisano šta se uračunava u iznos ukupnog prometa za svrhu registracije za PDV, te da je preporuka da se za ovakva pitanja građani obrate Ministarstvu finansija koje je nadležno za normativnu djelatnost iz poreske oblasti…
U mišljenju Poreske uprave iz septembra 2018. godine piše da prihodi sudskih vještaka koji povremeno obavljaju taj posao imaju tretman kao i prihodi od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu osnovna djelatnost poreskog obveznika, kao što su ugovori o djelu, autorski ugovor...
Navodi se da porez na prihode ostavrene od "drugih samostalnih djelatnosti obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac prihoda pri svakoj isplati, po stopi od devet odsto na poresku osnovicu koja predstavlja razliku između ostvarenih prihoda i rashoda...".
Poreska uprava je 2018. godine donijela mišljenje i da se za građane koji ostvaruju naknadu a obveznici su doprinosa po drugom osnovu, na primjer po osnovu zaposlenja, ne obračunava i ne plaća doprinos za penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje.
IZVOR: Vebsajt Vijesti, Ana Komatina, 22.12.2019.
Naslov: Redakcija