Poštovani posjetioci, sajt nadalje neće biti ažuriran usljed odluke kompanije Paragraf Lex da se privremeno povuče sa tržišta Crne Gore.

Svi propisi na sajtu kao i ostale informacije ažurirane su zaključno sa 31.3.2021.

Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
glavna-slika
Email Print

ZAKON O PLANIRANjU PROSTORA I IZGRADNjI OBJEKATA: Nadležni ne isključuju mogućnost drugog roka za sve građane koji u prvom nisu ušli u proces legalizacije

26.09.2019.


Od skoro 51 hiljadu zahtjeva za legalizaciju, koliko ih je podnijeto na nivou CG, 30 hiljada je obrađeno, saopštio je generalni Direktor Direktorata za razvoj stanovanja u tom resoru, Marko Čanović. Preostalih 20 hiljada zahtjeva, kako dodaje, biće obrađeno do kraja godine. Čanović je saopštio i da ne isključuju mogućnost novog roka za sve građane koji u prvom, nijesu ušli u proces legalizacije.

"Ukupni prihodi od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte koji su uplaćeni u budžete opština su 1.150.000 eura, dok je obračunati iznos veći za oko 100.000 eura", ukazao je Čanović.

On je naveo da su u Ministarstvu turizma i održivog razvoja zadovoljni dosadašnjom primjenom Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata ("Sl. list CG", br. 64/2017, 44/2018, 63/2018 i 11/2019 - ispr. - dalje: Zakon) u dijelu sprovođenja postupka legalizacije.

"U najvećem broju jedinica lokalne samouprave je visok procenat obrade podnijetih zahtjeva. U Bijelom Polju, Kolašinu, Petnjici, Pljevljima i Kotoru svi primljeni zahtjevi su obrađeni, dok je u pojedinim opštinama procenat obrade i do 90 odsto", ukazao je Čanović.

Od ukupnog broja obrađenih zahtjeva, donijeto je 3.858 rješenja o prekidu postupka, od čega je u 2.236 rješenja zbog neusklađenosti sa planovima a 218 radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

"Po Zakonu, rješenje o legalizaciji se može donijeti za bespravni objekat koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima važećeg planskog dokumenta donesenog do stupanja na snagu Zakona, odnosno planskog dokumenta donešenog shodno zakonom propisanom procedurom, ili se postupak prekida do donošenja plana generalne regulacije. Takođe, rješenja o legalizaciji se donose ukoliko su riješeni imovinsko-pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je objekat izgrađen tako da je to jedan od razloga za prekid postupka", objasnio je Čanović.

On je pojasnio da će se nakon donošenja planske dokumentacije ili rješavanja imovinsko-pravnih odnosa postupci nastaviti.

"Prikupljeni podaci pokazuju da je obračunat i naplaćen dio prihoda od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte: u budžete opština je uplaćeno oko 1.150.000 eura, dok je obračunati iznos veći za oko 100.000 eura. Naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, po zahtjevu vlasnika bespravnog objekta može da se se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama, na period od 10 ili 20 godina. Naplaćena suma ukazuje da je u najvećem broju do sada donijetih rješenja naknada isplaćena jednokratno", ukazao je Čanović.

Po članu 169 Zakona opština je dužna da novac od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte i naknade za korišćenje prostora iz člana 168 ovog zakona, koristi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i za obezbjeđivanje alternativnog smještaja.

"To znači da će se novac prikupljen od legalizacije ulagati u prostore na kojima su izgrađeni bespravni objekti, u izgradnju nedostajuće infrastrukture, objekata od javnog interesa. Krajnji cilj, odnosno rezultat koji očekujemo je podizanje kvaliteta života građana i uređen i opremljen prostor", objasnio je Čanović.

Komentarišući dinamiku obrade zahtjeva, on kaže da je u pojedinim opštinama podnijet veliki broj zahtjeva sa nepotpunim podacima. Jedan od razloga je i nedostatak administrativnih kapaciteta.


IZVOR: Vebsajt RTCG, 21.09.2019.


Naslov: Redakcija