ODREDBE ZAKONA O SPORAZUMNOM FINANSIJSKOM RESTRUKTURIRANJU DUGOVA PREMA FINANSIJSKIM INSTITUCIJAMA KOJE SE MIJENJAJU
Podobnost dužnika
Član 12
Dužnik se smatra podobnim za finansijsko restrukturiranje u skladu sa ovim zakonom ako je u finansijskim teškoćama i ako je privredna aktivnost koju obavlja održiva.
Finansijskim teškoćama, u smislu stava 1 ovog člana, smatra se nemogućnost izmirenja dugova koji su dospjeli za naplatu ili izvjesnost da dugovi koji dospijevaju neće moći biti plaćeni ako se ne izvrši finansijsko restrukturiranje.
Smatra se da je privredna aktivnost dužnika, u smislu stava 1 ovog člana, održiva ako podaci o stanju imovine, kapitala i obaveza i pokazatelji poslovanja dužnika ukazuju na mogućnost oporavka i održivog nastavka poslovanja, odnosno da će finansijsko restrukturiranje povratiti rentabilnost tog dužnika i omogućiti da na održiv način otplaćuje svoja dugovanja u okviru redovnog poslovanja.
Dužnik se smatra podobnim za finansijsko restrukturiranje u smislu st. 1, 2 i 3 ovog člana, ako:
1) nad dužnikom nije pokrenut stečajni postupak u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj;
2) novčani tokovi u prethodna tri mjeseca i projekcija novčanih tokova za narednih 12 mjeseci zasnovana na međunarodno priznatim računovodstvenim metodologijama, pokazuju da kod dužnika postoji manjak novčanih priliva po osnovu operativnih prihoda u odnosu na obaveze servisiranja finansijskih dugova;
3) iz plana finansijskog restrukturiranja iz člana 22 ovog zakona proizilazi da će dužnik iz svojih operativnih prihoda i likvidnih sredstava koja će obezbijediti prodajom imovine i/ili na drugi način, moći da blagovremeno izvršava obaveze utvrđene ugovorom o kreditu koji je predmet restrukturiranja ili finansijske obaveze izmijenjene u postupku restrukturiranja.
Kada je povjerilac banka, finansijsko restrukturiranje može se sprovesti samo za kredite dužnika koji su, u skladu sa propisima Centralne banke, na dan zaključenja sporazuma o saglasnosti za učestvovanje u finansijskom restrukturiranju klasifikovani u klasifikacione grupe B i C, osim kredita iz tih klasifikacionih grupa koji su prodati pa otkupljeni.
Kada je povjerilac mikrokreditna finansijska institucija ili privredno društvo koje obavlja poslove finansijskog lizinga, finansijsko restrukturiranje može se sprovesti samo za potraživanja prema dužnicima za koja na dan zaključenja sporazuma o saglasnosti za učestvovanje u finansijskom restrukturiranju ne postoji kašnjenje u otplati duže od 270 dana.
Obaveznost
Član 15
Povjerioci i dužnik koji učestvuju u finansijskom restrukturiranju dužni su da uvedu obavezno mirovanje dugova u toku finansijskog restrukturiranja.
Mirovanje dugova predstavlja osnov za zabranu pokretanja, odnosno za odlaganje:
1) izvršenja prinudne naplate sa računa dužnika u pogledu potraživanja povjerilaca koji učestvuju u finansijskom restrukturiranju, i
2) izvršenja na drugim predmetima izvršenja koje je pokrenuto na predlog povjerioca koji učestvuje u finansijskom restrukturiranju.
U periodu mirovanja dugova, povjerioci koji učestvuju u finansijskom restrukturiranju ne smiju preduzimati radnje u cilju naplate svojih potraživanja, osim podnošenja tužbi radi naplate potraživanja i sprječavanja nastupanja zastarjelosti svog potraživanja.
U toku mirovanja dugova, dužnik ne smije da preduzima radnje koje bi mogle spriječiti ili otežati naplatu potraživanja povjerilaca koji su zaključili ugovor o mirovanju dugova.
Privremeni moratorijum
Član 17
Privremeni moratorijum, u smislu ovog zakona, je oblik mirovanja dugova, koji nastupa u trenutku zaključivanja sporazuma o saglasnosti za učestvovanje u finansijskom restrukturiranju i traje do zaključenja ugovora o mirovanju dugova, odnosno do konstatovanja da dužnik i povjerioci nijesu uspjeli da zaključe taj ugovor.
Radi odlaganja izvršenja prinudne naplate sa računa dužnika i/ili odlaganja izvršenja prema dužniku na drugim predmetima izvršenja u pogledu potraživanja povjerilaca koji su zaključili sporazum o saglasnosti za učestvovanje u finansijskom restrukturiranju, ti povjerioci su dužni da, bez odlaganja, a najkasnije u roku od dva radna dana, od dana zaključenja sporazuma, nadležnom sudu i drugim organima pred kojima se na zahtjev tih povjerilaca vodi postupak izvršenja, dostave predlog za odlaganje tog izvršenja sa razlozima za odlaganje.
Sud, odnosno drugi organ pred kojim se vodi postupak iz stava 2 ovog člana, dužan je da po prijemu predloga, bez odlaganja, a najkasnije u roku od dva radna dana, od dana prijema predloga, odluči po predlogu za odlaganje izvršenja.
Sud, odnosno drugi organ, dužan je da odluku iz stava 3 ovog člana, bez odlaganja, a najkasnije narednog dana od dana njenog donošenja, dostavi organizaciji za prinudnu naplatu ili drugom nadležnom organu.
Ugovor o mirovanju dugova
Član 18
U toku pregovora o finansijskom restrukturiranju, dužnik i povjerioci koji su zaključili sporazum o saglasnosti za učestvovanje u finansijskom restrukturiranju i drugi povjerioci koji se izjasne da učestvuju u finansijskom restrukturiranju zaključuju ugovor o mirovanju dugova.
Nakon zaključenja ugovora o mirovanju dugova, a radi odlaganja izvršenja prinudne naplate sa računa dužnika i/ili odlaganja izvršenja prema dužniku na drugim predmetima izvršenja kojim su obezbijeđena potraživanja povjerilaca koji su zaključili ugovor o mirovanju dugova, ti povjerioci dužni su da, bez odlaganja, a najkasnije u roku od dva radna dana od dana zaključenja ugovora o mirovanju dugova, sudskim i drugim organima pred kojima se na predlog tih povjerilaca vodi postupak izvršenja dostave predlog za odlaganje izvršenja sa razlozima za odlaganje.
Sud, odnosno drugi organ pred kojim se vodi postupak iz stava 2 ovog člana, dužan je da po prijemu predloga, bez odlaganja, a najkasnije u roku od dva radna dana, od dana prijema predloga, odluči o predlogu za odlaganje izvršenja.
Sud odnosno drugi organ, dužan je da odluku iz stava 3 ovog člana, bez odlaganja, a najkasnije narednog dana od dana njenog donošenja, dostavi organizaciji za prinudnu naplatu ili drugom nadležnom organu.
Ugovorom o mirovanju dugova može se ugovoriti ograničenje raspolaganja potraživanjem povjerioca.
Ako se povjerioci i dužnik u periodu mirovanja dugova ne sporazumiju o finansijskom restrukturiranju, istekom perioda mirovanja dugova nastavlja se postupak naplate potraživanja sa računa dužnika, odnosno povjerioci stiču pravo na pokretanje ili nastavak postupka izvršenja, u skladu sa zakonom.
Plan finansijskog restrukturiranja
Član 22
Radi sprovođenja finansijskog restrukturiranja, dužnik sačinjava plan finansijskog restrukturiranja koji se zasniva na realnoj:
1) procjeni imovine dužnika;
2) diskontnoj kamatnoj stopi korišćenoj pri diskontovanju budućih tokova prihoda koja treba da uzme u obzir troškove zaduživanja tog dužnika;
3) procjeni da će, u slučaju privremenog odlaganja plaćanja kamata ili glavnice, dužnik steći dodatnu sposobnost da u cjelosti otplati puni iznos duga nakon isteka dogovorenog roka privremenog odlaganja.
Plan finansijskog restrukturiranja naročito sadrži:
1) kratak uvod o djelatnosti koju dužnik obavlja i okolnostima koje su dovele do finansijskih teškoća;
2) podatke koji se odnose na dužnikovu imovinu, kapital, obaveze, poslovanje i poslovne planove, radi pravilne procjene njegovog finansijskog stanja i pripreme predloga mjera finansijskog restrukturiranja;
3) predlog mjera koje treba da dovedu do oporavka i održivosti poslovanja dužnika, sa projekcijom bilansa stanja, bilansa uspjeha i novčanih tokova za odgovarajući period nakon zaključenja ugovora o finansijskom restrukturiranju.
Mjere finansijskog restrukturiranja
Član 24
Ugovorom o finansijskom restrukturiranju mogu se utvrditi sljedeće mjere finansijskog restrukturiranja:
1) izmjena ugovora o dužničko-povjerilačkim odnosima, kojim se obezbjeđuje otplata u ratama, izmjena rokova dospjelosti, promjena kamatnih stopa, umanjenje glavnice duga ili drugih uslova potraživanja;
2) prodaja dužnikove imovine, sa ili bez produžavanja važenja sredstava obezbjeđenja, ili prenos te imovine radi namirivanja potraživanja;
3) otkup dužnikovih potraživanja;
4) kupoprodaja dugova koje dužnik ima prema drugim povjeriocima;
5) izvršenje, izmjena ili odricanje od prava po osnovu sredstava obezbjeđenja;
6) davanje dodatnih sredstava obezbjeđenja od strane dužnika ili trećih lica, uključujući davanje jemstava i garancija;
7) konverzija potraživanja u kapital;
8) poravnanje;
9) zaključivanje ugovora o novom kreditu, odnosno zajmu;
10) dobijanje novih finansijskih sredstava ili investicija od postojećih povjerilaca ili od drugih lica;
11) izdavanje hartija od vrijednosti, i/ili
12) druge mjere od značaja za realizaciju finansijskog restrukturiranja.
Tok postupka
Član 31
Centar za posredovanje poštom ili elektronskom poštom najkasnije u roku od tri radna dana, od dana prijema sporazuma iz člana 29 stav 2 ovog zakona i urednog zahtjeva o saglasnosti za učestvovanje u finansijskom restrukturiranju, poziva dužnika i povjerioce koji su potpisnici tog sporazuma da prisustvuju prvom sastanku povjerilaca, koji se održava najkasnije u roku od 20 dana, od dana dostavljanja poziva povjeriocima.
Dužnik je dužan da, najkasnije u roku od dva radna dana, od dana dostavljanja urednog zahtjeva Centru za posredovanje u najmanje jednom dnevnom štampanom mediju koji se distribuira na teritoriji Crne Gore, objavi informaciju da je pokrenut postupak finansijskog restrukturiranja u skladu sa ovim zakonom, sa pozivom svim povjeriocima da učestvuju u tom postupku i da prisustvuju prvom sastanku povjerilaca.
Dužnik i povjerioci iz stava 1 ovog člana određuju posrednika sa spiska posrednika za posredovanje u roku od tri dana, od dana podnošenja urednog zahtjeva Centru za posredovanje.
Ako dužnik i povjerioci iz stava 3 ovog člana ne odrede posrednika, Centar za posredovanje određuje posrednika u roku od tri dana u skladu sa zakonom kojim se uređuje posredovanje.
Dužnik je dužan da sačini inicijalni plan finansijskog restrukturiranja koji dostavlja najkasnije osam dana prije održavanja prvog sastanka povjerilaca:
1) povjeriocima koji su zaključili sporazum o saglasnosti za učestvovanje u finansijskom restrukturiranju, i
2) posredniku.
Dužnik je dužan da pruži na uvid inicijalni plan finansijskog restrukturiranja, povjeriocima koji nijesu zaključili sporazum iz stava 5 tačka 1 ovog člana.
Poreski podsticaji za dužnika
Član 36
Na zahtjev dužnika koji je zaključio ugovor o finansijskom restrukturiranju, organ uprave nadležan za poslove naplate poreza dužan je da odobri dužniku plaćanje dospjelog poreskog duga u ratama, i to:
- poreskog duga do 100.000 EUR, u šest mjesečnih rata,
- poreskog duga preko 100.000 EUR, u 12 mjesečnih rata.
Ako je za plaćanje dospjelog poreskog duga iz stava 1 ovog člana započet postupak prinudne naplate, postupak prinudne naplate se obustavlja.
Ostvarivanje podsticaja
Član 39
Podsticaji utvrđeni odredbama čl. 35 do 38 ovog zakona mogu se ostvariti samo za prvo finansijsko restrukturiranje određenog dužničko-povjerilačkog odnosa.
Primjena zakona
Član 49
Finansijsko restrukturiranje u skladu sa ovim zakonom može se sprovoditi ako dužnik i povjerioci zaključe sporazum o saglasnosti za učestvovanje u finansijskom restrukturiranju, odnosno korisnici hipotekarnog kredita podnesu banci zahtjev za finansijsko restrukturiranje u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
IZVOR: Vebsajt Ministarstva finansija, 23.01.2017
Naslov. Redakcija