Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova su tokom ove godine podnijeta 393 predloga za mirno rješavanje individualnih radnih sporova, sadašnjih i bivših sudijskih pripravnika, rečeno je u toj instituciji kojom rukovodi direktorica Zdenka Burzan.
Veliki broj pripravnika koji su pripravnički staž odradili u sudovima u periodu od 2010. pa do kraja 2016. godine ostao je uskraćen za dio zarada po tom osnovu, zbog čega su neki od njih tužili državu i dobili pravosnažne presude, a drugi pokušavaju da probleme riješe kod Agencije za mirno rješavanje radnih sporova,
Njima je mjesečna zarada trebalo da bude najmanje 80 odsto zarade koju primaju savjetnici u sudovima, a što je definisano Granskim kolektivnim ugovorom za oblast uprave i pravosuđa.
Vlada uz pomoć Vrhovnog suda koji bi izdao "pravi stav" o ovom pitanju pokušava da ne isplati zarađeni novac, uprkos pravosnažnim sudskim presudama osnovnih i Višeg suda u korist pripravnika.
"Do sada je riješeno deset predmeta. Vrijednost tih sporova nije naznačena u predlozima, pa se o istoj ne možemo izjašnjavati", ukazali su u Agenciji.
Iz te institucije tvrde da ne zaostaju sa rješavanjem tih predmeta iz razloga zauzimanja stavova Vrhovnog suda, već postupak i način mirnog rješavanja radnog spora, propisan je Zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova ("Sl. list CG", br. 16/2007, 53/2011, 11/2015 - dr. zakon, 42/2015 i 55/2016) i Pravilnikom o postupku mirnog rješavanja radnog spora ("Sl. list CG", br. 26/2010).
"Svi naprijed podnijeti predmeti su procesuirani u zakonom utvrđenom roku, a dinamika i tok postupka zavisi od strana u sporu", ukazali su u Agenciji.
IZVOR: Vebsajt Vijesti, Marija Mirjačić, 19.05.2018.
Naslov: Redakcija