Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

POTREBNA JAČA SARADNJA DRI I DRŽAVNOG TUŽILAŠTVA


Tužilaštvo ne treba da koristi odsustvo krivičnih prijava kao izgovor, ali ni Državna revizija ne mora da bude apsolutno sigurna u ishod svojih krivičnih prijava da bi proaktivno djelovala, poručeno je iz Instituta alternativa.

Konferencija "Revizori i tužioci na istom zadatku" organizovana je uz podršku Britanske ambasade u Podgorici, a u sklopu istoimenog projekta.

Predsjednik Upravnog odbora IA Stevo Muk, otvarajući konferenciju ukazao je, iako su misije Državne revizorkse institucije i Državnog tužilaštva u mnogo čemu različite, da obije institucije imaju izuzetno važnu  ulogu u borbi protiv korupcije.

"Najmanje osam izvještaja DRI je u posljednjem periodu smatrala posebno problematičnim i dostavila ih Tužilaštvu. Međutim, za utvrđena kršenja zakona niko ne odgovara", dodao je on, podsjetivši na ustaljene teze o saradnju dvaju institucija.

"Na jednoj strani je teza da DRI ne koristi svoju zakonom definisanu mogućnost podnošenja krivičnih prijava, a da su njihovi izvještaji pisani tako da predstavljaju nepotreban dodatan posao za Tužilaštvo. Na drugoj strani protivargument DRI da dostavlja Tužilaštvu izvještaje koji su posebno problematični s aspekta zloupotrebe javnih resursa", pojasnio je Muk.

Britanski ambasador u Crnoj Gori Ian Viting, istakao je da su ovakvi skupovi prilika da razgovaramo o zajedničkim ciljevima, ali i da čujemo primjere dobre prakse i iskustva iz zemalja Evropske unije: “Zadatak svih nas je, da, na kraju, dobijemo pravosuđe koje će imati lice građana ove zemlje”.

"Nisu samo tužioci i revizori na istom zadatku već sve kolege iz CG koji žele da napreduju u evropskim integracijama” dodao je Viting.

Predsjednik Senata DRI Milan Dabović, naglasio je i da su DRI i tužilaštvo samostalni i nezavisni organi, ali i da uvijek postoji prostor za poboljšanje njihove međusobne saradnje.

"Neophodno je organizovati zajedničke sastanke, obuke i radionice u cilju razmjene informacija i jačanja kapaciteta”, predložio je Dabović.

Zamjenik vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković saglasan je da postoji potreba za unapređenjem međusobne saradnje.

On je i podsjetio na ranije zajedničke inicijative koje su takođe imali za cilj jačanje među-institucionalne saradnje, uključujući i izradu smjenica državnim revizorima za prijavljivanje krivičnih djela.

"Samo antikorupcijsko zakonodavstvo i regulatorni instrumenti nisu sami po sebi dovoljni bez institucionalnih pretpostavki”, rekao je on, ukazavši da DRI u tom smislu ima značajnu ulogu.

Panel u okviru dosadašnje konferencije, kojim je moderirala Jovana Marović, koordinatorka istraživanja u IA, okupio je takođe predstavnike tužilaštva i DRI, ali i kolege iz regiona, koji su ukazali na korisna uporedna iskustva.

Dr Branislav Radulović, član Senata Državne revizorske institucije, predložio je da se unutar Vrhovnog državnog tužilaštva formira specijalizovano odjeljenje koje će pratiti nalaze DRI.

“Naši izvještaju su ipak na visokom stepenu stručne obrade”, obrazložio je.

On je svoje izlaganje završio stihovima “gdje ja stadoh, ti produži”, aludirajući na neophodnost da se tužilaštvo vodi negativnim nalazima DRI u svom radu.

Specijalni tužilac za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala Veljko Rutović objasnio je da se u javnosti stvara pogrešna percepcija kada su u pitanju izvještaji DRI, odnosno da činjenica da DRI izda izještaj sa negativnim mišljenjem ne mora da znači da je počinjeno krivično djelo.

On je ukazao da bi posao tužilaštvu bio olakšan, ukoliko bi DRI na kraju izvještaja jasno izdvojila činjenice koje ukazuju na ozbiljno kršenje zakona. Drugim riječima, izvještaji DRI u postojećoj formi nisu adekvatni za analitičku obradu i usporavaju rad tužilaštva.

Rukovoditeljka Grupe za pravnu podršku u reviziji u Državnoj revizorskoj instituciji Srbije Milena Milinković, predstavila je rezultate institucije u kojoj radi od njenog osnivanja, 2007. godine, do danas.

"Od 2011. godine do kraja 2015. godine podneli smo preko hiljadu zahteva za pokretanje prekršajnog postupka, 96 prijava za privredne prestupe i najmanje 110 krivičnih prijava”, objasnila je ona.

Najveći broj krivičnih prijava odnosi se na krivično delo nenamjenskog korišćenje budžetskih sredstava. Međutim, u Crnoj Gori, nenamjensko trošenje nije krivično djelo, i propisano je kao prekršaj tek 2014. godine.

Jovana Marović iz IA je, sumirajući diskusiju sa konferencije, zaključila da iako je za očekivati da naredni korak u saradnji dvaju institucija bude njihov međusobni sporazum, iz izlaganja predstavnika DRI i tužilaštva prozilazi da bi oni samo trebalo da rade svoj posao koristeći sve svoje zakonom definisane nadležnosti.

U okviru projekta "Revizori i tužioci na istom zadatku”, IA će do kraja mjeseca objaviti publikaciju o saradnji DRI i tužilaštva.


Izvor: Vebsajt Vijesti, 17.02.2016.