Crna Gora je u ovoj godini uradila dosta na zakonodavnom i institucionalnom planu u borbi protiv korupcije, ali je za uspješnu borbu protiv te pojave i unaprjeđenje vladavine prava neophodna saradnja i podrška svih segmenata društva, kao i regionalna saradnja. To je ocijenjeno na konferenciji "Protiv korupcije – za rast Crne Gore!", koju je organizovao Institut alternativa (IA).
Zamjenica vrhovnog državnog tužioca, Đurđina Ivanović, smatra da je Crna Gora u ovoj godini uradila dosta na zakonodavnom i institucionalnom planu po pitanju borbe protiv korupcije, navodeći da je donešen Zakon o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku ("Sl. list CG", br. 35/2015) kao i Zakon o specijalnom tužilaštvu ("Sl. list CG", br. 10/2015), ali i Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću ("Sl. list CG", br. 58/2015).
"Uporedo sa formirajem Specijalnog tužilaštva okončani su izviđaji i prikupljeni ključni dokazi u predmetima visoke korupcije i organizovanog kriminala, što je u vrlo kratkom vremenu rezultiralo pokretanjem krivičnih postupaka protiv više lica, nosilaca javnih funkcija", rekla je Ivanović.
Ona je dodala da proaktivno djelovanje tužilaca, u cilju gonjenja počinilaca krivičnih djela, i istraživanje svih osnova sumnje da je izvršeno krivično djelo, jeste put kojim kontinuirano ide tužilačka organizacija.
"Na tom putu neophodna je saradnja i podrška svih segmenata društva, kao i međunarodnih organizacija, medija i nevladionog (NVO) sektora, i to kroz konstruktivnu kritiku, ali i razumijevanje i podršku. Bez toga se teško može koračati naprijed u vladavini prava i vratiti povjerenje građana u rad organa zaduženih za sprovođenje zakona i poboljšati percepcija javnosti o korupciji u javnom sektoru", rekla je ona.
Specijalna tužiteljka za korupciju i organizovani kriminal, Nataša Bošković, ukazala je da korupcija i kriminal narušavaju osnovna demokratska načela, ekonomski i pravni sistem države i da su to bolesti koje ugrožavaju društvo, ekonomiju i bezbjednost.
Ona smatra da je neophodno među građanima podizati nivo svijesti o štetnosti korupcije i ohrabrivati ih na njeno slobodno prijavljivanje.
Bošković je dodala da je zakonodavna legislativa za postupanje specijalnog tužilaštva u potpunosti zaokružena.
"Kod Specijalnog tužilaštva u toku je sedam finansijskih istraga, to su predmeti koji su u toku zbog koruptivnih krivičnih djela, pet istraga, dvije finansijske istrage zbog organizovanog kriminala", precizirala je ona.
Bošković je navela da je na osnovu Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela ("Sl. list RCG", br. 2/2007 i 13/2007 - ispr. i "Sl. list CG", br. 30/2012) privremeno blokirana imovina za dva pravna lica." Imovinska korist za ta dva pravna lica iznosi najmanje 50 miliona eura".
Ona je poručila da će borba protiv korupcije i kriminala biti prioritetna i veoma intenzivirana u narednom periodu.
"Do sada je kod specijalnog tužioca od početka rada pokrenuto sedam istraga, vode se paralelno finansijske istrage, a do sada je formirano oko 390 novih predmeta", rekla je ona.
Koordinatorka istraživanja u IA, Jovana Marović kazala je da je protekla godina pokazala, kada se ima jedinstveni plan u borbi protiv korupcije u vidu, da postoje brojni problemi u njegovoj realizaciji.
"Nemamo kvartalni izvještaj o realizaciji Akcionog plana za Poglavlje 23, već polugodišnji. Još imamo brojne probleme sa indikatorima, nosiocima aktivnosti, kao i što izvještaji ne daju šta su to mjerljivi rezultati u borbi protiv korupcije", rekla je ona.
Marović je kazala da postoje brojni propusti po pitanju Agencije za sprečavanje korupcije, koja još formalno nije počela sa radom, navodeći da je u njenom uspostavljanju prekršeno više zakona.
"Već možemo reći da Agencija neće biti funkcionalna 1. januara 2016. godine i to je centralni primjer kako jačamo institucije za borbu protiv kriminala u Crnoj Gori", ukazala je ona.
Šefica radne grupe za Poglavlje 23 (Pravosuđe i temeljna prava), Marijana Laković Drašković, rekla je da je očigledan pokazatelj političke volje za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije sadržan u brojnim donešenim zakonima.
"Donošenje tih zakona je po svom karakteru reformski, izražava političku spremnost i odlučnost Vlade za suzbijanje svih oblika kriminalnog ponašanja, uključujući korupciju i organizovani kriminal. Vlada je takođe do kraja posvećena stvaranju implementacionog ambijenta u kom novi zakoni mogu potpuno da zažive", rekla je ona.
Laković Drašković je kazala da su osim normativnog okvira, preduzete brojne aktivnosti u unapređenju institucionalnog okvira u borbi protiv korupcije, obrazovanjem posebnih ili reformisanih institucija.
Ona je podsjetila na riječi zvaničnika Evropske komisije Dirka Langea, koji je ukazao da je 2014. godina bila godina zakona, 2015. godina institucija, a da je 2016. godina-godina rezultata.
Službenica za projekte i komunikacije, Regionalna antikorupcijska inicijativa (RAI) Jasna Panjeta, rekla je da je veoma važno da sve države zapadnog Balkana shvate da su jako male, i da je veoma važno da uče iz međusobnih iskustava i da sarađuju.
"Nemamo svi na nacionalnom nivou dovoljno znanja, iskustva da se uhvatimo u koštac sa procesima integracija koji us pred nama, kako evropskih tako i evroatlantskih. Što se tiče RAI radimo trenutno na velikom višegodišnjem programu, a neke od njih radimo i sa crnogorskom Vladom", rekla je ona.
Članica Upravnog odbora Udruženja tužilaca Srbije i zamjenika javnih tužilaca Srbije, Dragana Pešić, rekla je da, uprkos preduzetim reformama, korupcija ostaje ozbiljan problem za ljude koji žive u Srbiji.
"Srpske vlasti su priznale da je korupcija prioritetno pitanje, koje zahtijeva sveobuhvatne i ozbiljne protiv mjere. To zahtijeva adekvatne odgovore na različite izazove, prilikom vođenja istraga, gonjenja i suđenja u slučajevima korupcije i privrednog kriminala", rekla je ona.
Pešić je upozorila da korupciju nije lako iskorijeniti, niti je trajno suzbiti, ali da je moguće kontinuirano i strategijski preduzeti mjere na preventivnom i represivnom planu.
"Uspjeh u borbi protiv korupcije zavisi od saradnje država regiona, a pored specijalizovanih institucija, veliki doprinos može dati civilno društvo. Moramo se međusobno povezati i informisati, podijeliti iskustva. Moramo naći način da prije svega, komunicirano, a uspjeh neće izostati", zaključila je ona.
Istraživačica javnih politika u IA, Dina Bajramspahić, ukazala je na ključne prioritete za dalju represivnu borbu protiv korupcije, među kojima su institucionalno zaokruživanje Specijalnog državnog tužilaštva, imenovanje šefa Specijalnog policijskog odjeljenja, unapređenje merit sistema u Državnom tužilaštvu i rješavanje problema u saradnji policije i tužilaštva.
Ona je rekla da dosadašnji potezi i rezultati Glavnog specijalnog tužioca i njegovog tima ohrabruju. "Htjela bih da budem fer i da poslije ovog ne kažem nikakvo "ali" i da im pružim zasluženu šansu, ali to nije lako".
"Razočaravajući sudski postupci iz ranijeg perioda, posebno za predmete iz oblasti organizovanog kriminala, naučili su nas da se ne radujemo prerano. Nije gotovo, dok sve nije gotovo – a to je potvrđena osuđujuća odluka na najvišoj sudskoj instanci i oduzeta protivzakonito stečena imovina", dodala je Bajramspahić.
Ona je rekla da se, u trenutku kad su specijalni tužioci preuzeli Odjeljenje, samo jedan predmet nalazio u fazi istrage, a bilo ih je ukupno 159.
"I to nije benigna situacija: da li je neko odgovoran – krivično, disciplinski, etički, zato što lica, koja se sada zvanično, a godinama nezvanično, sumnjiče za milionske zloupotrebe, nijesu procesuirana, a dokaza je nesporno bilo u posjedu Tužilaštva", rekla je Bajramspahić.
Izvor: Vebsajt RTCG, 15.12.2015.