Poštovani posjetioci, sajt nadalje neće biti ažuriran usljed odluke kompanije Paragraf Lex da se privremeno povuče sa tržišta Crne Gore.

Svi propisi na sajtu kao i ostale informacije ažurirane su zaključno sa 31.3.2021.

Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

ODRŽANA NACIONALNA KONFERENCIJI O REFORMI PRAVOSUĐA: Neophodna implementacija usvojenih propisa, zaoštravanje pitanja odgovornosti kada je u pitanju znanje, stručnost i etička utemeljenost svih nosilaca pravosudnih funkcija


U crnogorskom pravosuđu prioritet u narednom periodu biće implementacija donešenih propisa, poručio je ministar pravde, Zoran Pažin, navodeći da još nema pune materijalne nezavisnosti u toj oblasti.

On je naveo i da će u narednom periodu zaoštriti pitanje odgovornosti kada je u pitanju znanje, stručnost i etička utemeljenost svih nosilaca pravosudnih funkcija, ali i da je neprihvatljivo i neprimjereno što još u Crnoj Gori ne postoji Palata pravde, što pojedine sudije sude u neprimjereno malim prostorima i što Vrhovni sud dijeli prostor sa drugim državnim organima.

On je, na prvoj nacionalnoj konferenciji o reformi pravosuđa, rekao da je u prethodnom periodu urađeno mnogo, naročito na polju zakonodavne i institucionalne infrastrukture.

"Prioritetna obaveza u narednom periodu biće smanjiti ili pomiriti sukob između svijeta normativnosti, pravnih normi i pravne realnosti, onoga što jeste i što treba da bude", poručio je Pažin, navodeći da se to može postići implementacijom do sada donešenih propisa.

On je objasnio da će mjerilo uspjeha biti u kojoj mjeri će propisi dotaći žiovot i riješavati realne životne situacije.

Pažin je ukazao na nemjerljiv doprinos sudija vladavini prava pojašnjavajući da je pravičnost sinonim za individualizaciji pravde.

"Da bismo imali pravedno društvo, moramo imati nezavisne sudove i tužilaštvo", naveo je on, dodajući da je crnogorsko Tužilaštvo i nezavisno i samostalno.

Pažin je podsjetio na pet principa nezavisnosti sudova- od spoljnih uticaja, atribut nepristrasnosti, da ne budu zavisni od sopstvenog znanja, puna materijalna nezavisnost i povjerenje građana u sudski sistem.

Kada je u pitanju princip nezavisnosti od sopstvenog znanja, on je naveo da nema opravdanja da veoma ozbiljni predmeti padaju pred instaciono višim sudovima zbog, kako je naveo Pažin, tehničkih grešaka.

"U narednom periodu zaoštrićemo pitanje odgovornosti kada je u pitanju znanje, stručnost i etička utemeljenost svih nosilaca pravosudnih funkcija", rekao je on.

Pažin je ocijenio da je, kada je u pitanju puna materijalna nezavisnost, neprihvatljivo i neprimjereno što još u Crnoj Gori ne postoji Palata pravde, što pojedine sudije sude u neprimjereno malim prostorima i što Vrhovni sud dijeli prostor sa drugim državnim organima.

"Neprimjereno je da imamo sudija i tužilaca sa dugogodišnjim stažom koji su podstanari", zaključio je on.

Predstavnica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Annalisa Giansanti ukazala je na to da pravosudna reforma zahtijeva stalno ulaganje.

"Ta reforma je stalan proces, stalna obuka sudija i tužilaca, kao i administrativnog osoblja", navela je Giansanti.

Ona je rekla da je bitno za sudije i tužioce da na raspolaganju imaju finansijska sredstva kako bi doveli do odgovarajućih rezultata.

"Nastavićemo da radimo sa ciljem zatvaranja poglavlja 23, naravno kada država i njen sistem budu spremni da ostvare te rezultate", rekla je Giansanti.

Zamjenica predsjednice Vrhovnog suda, Stanka Vučinić navela je da su nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost sudija zakonskim rješenjima izdignuti na visoki nivo, a njihovom implementacijom oživotvoreni.

"U prethodnom periodu imali smo samo jednu tužbu protiv odluke o izboru sudija", navela je ona.

Vučinić je rekla da je donošenjem novog Etičkog kodeksa ("Sl. list CG", br. 16/2014 i 24/2015), koji je usaglašen sa međunarodnim standardima, odgovornost sudija uzdignuta na viši nivo.

Kada je u pitanju nepristrasnost sudova, Vučinić je navela da su u potpunosti implementirali slučajnu dodjelu predmeta.

Vrhovni državni tužilac, Ivica Stanković, rekao je da reformski proces u oblasti pravosuđa nije doveden do kraja. On je ukazao na ulogu civilnog sektora u toj oblasti, navodeći da on ima dvostruki značaj- represivni mehanizam u zaštiti čovjeka i da predstavlja sistem u procesu preobražaja.

"Pred nama je period sprovođenja novog normativnog okvira i izgradnja institucionalne arhitekture po projektu iz strateških dokumenata za reformu pravosuđa", poručio je Stanković.

On je naveo da u narednom periodu slijedi formiranje sekretarijata i ponovni izbor tužilaca za koji je, kako je naveo Stanković, javni poziv već objavljen.

Predsjednik UO CEMI, Zlatko Vujović rekao je da je pred Crnom Gorom izazovan zadatak u procesu pregovora na planu ispunjavanja 18 privremenih mjerila u oblasti pravosuđa.

Od toga će umnogome, kako je objasnio, zavisiti dalja dinamika evropskih i evroatlanskih integracionih procesa.

"Sve reforme padaju u vodu ukoliko ne postoje rezultati koji ih opravdavaju", poručio je Vujović.

Govoreći o izazovima pred kojima se nalazi Sudski savjet, predsjednik tog tijela, Mladen Vukčević, rekao  je da jedinstven izbor sudija na nivou Crne Gore ostaje izazov za primjenu.

"U realizaciji tog rješenja moramo razmišljati o podsticajnim mjerama kako bi u svim sudovima imali najbolje kandidate", objasnio je on.

Prema njegovim riječima pravo sudija da napreduju u sud višeg stepena kroz ocjenivanje poseban je izazov za Savjet.

"Ako je njegov rad ocijenjen odlično i ako ispunjva posebne uslove, vjerujem da će tu objektivizirani kriterijuim olakšati nešto što je naša praksa", naveo je Vukčević.

On je dodao da će Sudski savjet dati sve od sebe da se ocjenjivanje sudija ne "izvitoperi" u praksu kao u, kako je naveo Vukčević, državnoj upravi "gdje su stalno pljuštale odlične ocjene linijom manjeg otpora".

Izvor: Vebsajt CdM, 15.07.2015.