Ministar za ljudska i manjinska prava prava, Suad Numanović, izjavio je da Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti neće biti povučen iz procedure, ako njime nijesu zadovoljne najveće vjerske zajednice u državi.
"Vjerskim zajednicama se ne otima imovina, već se odredbama ovog zakona stvaraju uslovi da država utvrdi koji su sakralni objekti i nepokretnosti u njenoj svojini, a da pritom imovina vjerskih zajednica koja je u njihovoj svojini nije ugrožena. Predviđeni postupak registracije ne znači da tek od trenutka registracije određena vjerska zajednica počinje da postoji. Niko ne dovodi u pitanje njihovo istorijsko trajanje", naveo je Numanović. Prema njegovim riječima postupak registracije znači samo to da postojeće vjerske zajednice, ako žele, moraju da se registruju u skladu sa novim zakonom u ovoj oblasti, što je objašnjeno u prelaznim i završnim odredbama.
Na pitanje zašto Crkva i vjerske zajednice nijesu bile uključene u program izrade zakona, Numanović kaže da takvu obavezu nijesu imali.
Izrađivač Nacrta zakona nije imao obavezu da u radnu grupu za izradu zakona uključi predstavnike vjerskih zajednica. Najveće vjerske zajednice u Crnoj Gori su na vrijeme upoznate sa informacijom da se radi na Nacrtu zakona, kao i o svim relevantnim temama koje će zakon tretirati. U tom periodu vjerske zajednice su bile u neposrednoj komunikaciji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i imale su priliku da članovima radne grupe i prije objavljivanja Nacrta zakona dostave svoje predloge, objasnio je Numanović.
Javna rasprava o Nacrtu zakona završena je 14. septembra 2015. godine. Osim Crnogorske pravoslavne crkve i Jevrejske zajednice, ostale vjerske zajednice u Crnoj Gori iskazale su negodovanje predloženim zakonskim rješenjem.
Prema Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti sve vjerske zajednice u Crnoj Gori moraće da djeluju u okvirima Crne Gore i da plaćaju poreze. Svi vjerski objekti izgrađeni u Crnoj Gori do 1918. godine, prema slovu zakona, moraju biti u državnom vlasništvu.
U Nacrtu zakona se navodi da “vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina”.
Takođe, u Nacrtu zakona je propisano da prije imenovanja vjerskih velikodostojnika, vjerska zajednica o tome na povjerljiv način obavještava Vladu Crne Gore. Novim Nacrtom zakona je zabranjeno političko djelovanje vjerske zajednice i zloupotreba vjerskih osjećanja u političke svrhe.
Izvor: Vebsajt CdM, 14.09.2015.