Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

PRIJEDLOG ZAKONA O LEGALIZACIJI NEFORMALNIH OBJEKATA: Amandmanima na Prijedlog zakona predviđena je legalizacija u zonama morskog dobra, nacionalnih parkova, kulturnih dobara, vodoizvorišta. Za te divlje objekte bi se plaćala godišnja naknada za korišćenje prostora do privođenja namjeni, odnosno, donošenja planskog dokumenta


Novim predlogom bi legalizovali gradnju u zonama morskog dobra, nacionalnih parkova, kulturnih dobara, vodoizvorišta...

Ministarstvo održivog razvoja i turizma, kojim rukovodi ministar Branimir Gvozdenović želi da legalizuje divlju gradnju u zonama morskog dobra, nacionalnog parka, zaštite kuturnog dobra, zaštićenih prirodnih dobara, zaštićenim zonama vodoizvorišta, park-šuma, zaštićenih šuma i zelenih površina.

Taj plan se nalazi u amandmanima na Prijedlog zakona o legalizaciji neformalnih objekata o kome Skupština treba da se izjasni do kraja ovog mjeseca, a koji "leži" u skupštinskim fiokama od 20. decembra 2012. godine.

Prijedlog zakona ima 42 člana. Gvozdenović je pripremio 17 amandmana kojima se mijenja skoro polovina osnovnog teksta. Amandmani su usvojeni na posljednjoj sjednici Vlade Crne Gore.

U obrazloženju Prijedloga zakona koji je u skupštinskoj proceduri, objašnjeno je da legalizacija u zaštićenim zonama neće biti jer je to rezullat primjedbi opšte i stručne javnosti koje su se čule tokom javne rasprave o Nacrtu tog akta. Kada je Prijedlog zakona stigao u skupštinsku proceduru, ministar održivog razvoja i turizma bio je Predrag Sekulić.

Amandmanima se, međutim, predviđa da ta divlja gradnja dobije status "privremenih neformalnih objekata" i oni bi se određivali planom koji bi se donosio na period od tri godine. Plan bi donosilo ministarstvo uz mišljenje opštine i pravnog lica osnovanog za upravljanje područjem posebne namjene za koje se plan odnosi.

Za te divlje objekte bi se, prema namjeri ministarstva, plaćala godišnja naknada za korišćenje prostora do privođenja namjeni, odnosno, donošenja planskog dokumenta.

"Imajući u vidu značaj tih prostora za razvojni potencijal države neophodno je pažljivo razmotriti razloge za i protiv uklanjanja ovih objekata naročito imajući u vidu njihov broj. Uklanjanje podrazumijeva angažovanje znatnih finansijskih sredstava jer ne podrazumijeva samo rušenje, već i vraćanje prostora u pređašnje stanje (uklanjanje šuta, sanaciju)", navedeno je u obrazloženju amandmana u kome se dodaje da "razvoj tih prostora ne može biti uslovljen voljom divljih graditelja".

U obrazloženju se navodi da bi to rješenje bilo prelazna faza od koje bi svi imali benefite, jer bi se naknada koju bi vlasnici (divlji graditelji) plaćali koristila za ulaganje u te prostore, izradu planske dokumentacije i potrebne infrastrukture. Dodaje se da bi primjena zavisila od nadležnih organa koji će izgraditi planove neformalnih objekata u tim zonama, a koji će sadržati precizne podatke o broju i strukturi tih objekata i njihovom statusu

Amandmanski je definisano da se taj zakon počne primjenjivati od marta naredne godine. To iz razloga što je potrebno da se uradi foto snimanje cijele teritorije države koje će predstavljati osnov za idenfitikaciju svih nelegalnih objekata koji mogu ući u proces legalizacije. Da bi se uradilio snimanje, mora se sprovesti tender na kome bi se izabrala firma koja bi uradila taj posao.

Prema Prijedlogu zakona, nelegalni objekti se identifikuju na osnovu foto snimka koji je rađen od 21. septembra 2010. do 21. aprila 2011. godine. Ministarstvo smatra da ti snimci ne mogu poslužiti kao osnova za izradu baze neformalnih objekata jer su evidentne promjene u prostoru u posljednjih pet godina.

Amandmanima se predlaže promjena imena zakona, pa bi se on nazivao "Zakon o regularizaciji neformalnih objekata", precizira se i da objekti osnovnog stanovanja koji su bespravno sagrađeni imaju status neformalnih objekata, a uvode se i nove prekršajne odredbe.

Bečkom deklaracijom o neformalnim naseljima u Jugoistočnoj Evropi, koju je Crna Gora potpisala u septembra 2004. godine, predviđeno je da zemlje potpisnice teže potpunom regionalnom rješavanju neformalnih naselja do 2015. godine.

Gvozdenović je predložio da sav novac koji bi se sakupio od naknada koje bi se plaćale u postupku legalizacije bude prihod opština. To iz razloga što je prijedlogom definisano da opštine obezbijede alternativni smještaj onim porodicama kojima će se nelegalne kuće rušiti.

"To iziskuje dodatni novac", obrazloženje je amandmana.

Alternativni smještaj obezbjeđuje davanje stana u zakup, naknade za zakupninu, dodjelom zemljišta za izgradnju stambenog objekta....

Vlasnici su dužni da u roku od 270 dana podnesu zahtjev za legalizaciju, a ako to ne urade onda će im se, kao je precizirano amandmanom, utvrđivati obaveza da plaćaju godišnju naknadu za korišćenje prostora i ti objekti bi se smatrali privremenim neformalnih objektom, kao i objekti koji se nalaze u zaštićenim zonama.

Naknade od legalizacije opštinama bi se plaćale kada zakon stupi na snagu i sav novac bi se koristio za unapređenje infrastrukture na prostorima obuhvaćenim neformalnom gradnjom.

Kako bi smanjilo troškove legalizacije ministarstvo amandmanima predlaže da vlasnici objekata koji su površine do 500 kvadratnih metara ne moraju da rade analizu seizmičke i statičke sigurnosti, a što je definisano Prijedlogom. Umjesto analize bilo bi dovoljno da vlasnicima kojima taj objekat služi za stanovanje i koji može imati najviše tri etaže da "izjavu kojom tvrdi da je objekat stabilan i siguran za upotrebu".

"Treba imati u vidu činjenicu da su ovi objekti sagrađeni bez građevinske dozvole i u najvećoj mjeri nisu prošli kroz proces provjere primjene standarda, kako u toku projektovanja tako i u toku izvođenja radova, posebno sa aspekta seizmičkog rizika. Iz tog razloga Prijedlogom zakona predviđeno je ispitivanje statičke i seizmičke stabilnosti neformalnih objekata površine od 500 kvadratnih metara", navedeno je u Prijedlogu zakona koji je u skupštinskoj proceduri.

Amandmanima se predlaže i novi postupak usklađivanja objekta sa planskom dokumentacijom prema kome je nadležni organ dužan da pokrene postupak u roku od godinu za izmjenu planskog dokumenta u koji bi se nelegalni objekat uklopio i da u roku od mjesec po donošenju planskog dokuemta izdaju smjernice za regularizaciju objekta. Vlasniku se ostalja rok od tri godine od dana izdavanja smjernica da uskladi izgled objekta sa njima.

Izvor: Vebsajt Vijesti, Marija Mirjačić, 14.07.2016.