Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O MEDICINSKI POTPOMOGNUTOJ OPLODNJI: Zabranjuje se uvoz i izvoz jajnih ćelija, ali i surogat majčinstvo

15.02.2019.


Takav je stav najprije saopšten iz Odbora za rodnu ravnopravnost, te potom potvrđen i na Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje

Crna Gora nije spremna za surogat materinstvo, saglasni su članovi skupštinskih odbora koji su raspravljali o Predlogu zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji (MPO).

Takav je stav najprije saopšten iz Odbora za rodnu ravnopravnost, te potom potvrđen i na Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Predlog zakona usvojen je na posljednjoj sjednici Vlade u 2018. godini. I tokom javne rasprave predlagano je da se razmotri odobravanje surogat majčinstva gdje je to medicinski opravdano, ali je predlog odbijen. U Ministarstvu zdravlja, na čijem je čelu Kenan Hrapović, smatraju da nije racionalno odobriti surogatstvo.

Obrazlažući razloge protiv surogatstva, Slađana Pavlović iz Ministarstva zdravlja je na Odboru za zdravstvo ukazala da je surogat dozvoljen u nekoliko zemalja Evropske unije, ali na altruističkoj osnovi. Kao loš primjer, ona je navela Poljsku.

"Poljska dozvoljava i komercijalni i surogat na altruističkoj osnovi, ali se već sada postavlja pitanje legalnosti tih postupaka...", ukazala je ona.

U Poljskoj surogat zapravo nije jasno definisan zakonom, pa i njihove klinike za sterilitet navode da veliki broj parova odlazi u inostranstvo u potrazi za surogat majkom. Pavlović je dodala da i iskustva Komiteta za bioetiku Savjeta Evrope, koji navodi da značajan broj zemalja EU u potpunosti zabranjuje surogat, a da u zemlje poput Velike Britanije i drugih koje nisu članice EU, podržavaju surogatstvo, ali uz velike kontrole kvaliteta i samih postupaka.

"Crna Gora kao mala zemlja, teško da može da obezbijedi anonimnost takvih slučajeva, što može da stigmatizuje i samo dijete. Surogat nije liječenje neplodnosti. Ono što je alternativa i što je dozvoljeno jeste hraniteljstvo i usvajanje, što surogatstvo na neki način i jeste", smatra Pavlović.

Ona je dodala i da u Crnoj Gori ima dosta djece koja su u ustanovama.

"Trebalo bi promovisati da kroz usvajanje i hraniteljstvo postane roditelj i da se roditeljska prava na taj način zadovolje", rekla je Pavlović.

U zemljama regiona, surogat materinstvo na alturističkoj osnovi je 2014. dozvoljeno u Makedoniji.

Za surogat majku se mogu prijavi samo muškarac i žena koji su u braku i makedonski su državljani. Surogat majka dobija mjesečnu nadoknadu fonda zdravstva, u iznosu prosječne zarade u državi. Zakon predviđa zatvorsku kaznu i do pet godina u slučaju da surogat majka uzme novac od bračnog para za koji nosi dijete.

Sa surogat majkom se prije postupka moraju proći psihološka testiranja i pravno savjetovanje. Surogat majka ima pravo da samo jednom rodi živo dijete za drugoga. Bračni par koji je dobio dijete u postupku MPO sa surogat majkom, u obavezi je da preuzme dijete i onda ako je dijete rođeno sa invaliditetom, koji nije otkriven standardnim medicinskim procedurama tokom trudnoće surogat majke.

U Srbiji je surogat zabranjen Zakonom o biomedicinski potpomognutoj oplodnji ("Sl. glasnik RS", br. 40/2017 i 113/2017 - dr. zakon), ali se predlaže Nacrtom građanskog zakonika.

Među medicinski opravdanim razlozima za odobrenje nekog oblika surogatstva, stručnjaci navode slučajeve rođenja djevojčica bez ili sa nerazvijenom matericom. Učestalost pojave rođenja djevojčica sa Majer-Rokitanski-Kuster-Hauser sindrom je 1:4.500. To znači da ih u Crnoj Gori, na 313.000 žena, ima oko 70.

Među drugim razlozima za surogat navodi se uklanjanje materice i ostalih reproduktivnih organa, a na listi onih kojima može biti potrebno da "iznajme" matericu druge žene su i žene sa multipleks sklerozom, žene koje imaju neko oboljenje endometrijuma i materice, oboljenje srca ili bubrega, žene koje boluju od neke vrste raka…

U Crnoj Gori žive parovi koji su dobili djecu kroz surogatstvo i toga su, kako su ukazali i danas na odborima, svjesni i njihovi članovi…

Tokom sjednica odbora na temu Predloga zakona otvoreno je i pitanje mogućnosti da se pacijentima omogući čuvanje polnih ćelija o trošku države, što je slučaj u Srbiji od 2017.

Iz resora Hrapovića su obrazložili da je to pitanje Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Sl. list CG", br. 6/2016, 2/2017, 22/2017 i 13/2018). Saopšteno je i da predloženo rješenje omogućava čuvanje polnih ćelija i tkiva van Crne Gore, kao i da nije dozvoljen njihov uvoz. Zato će parovi kojima je potreba donacija, kao i proteklih deset godina, i u narednim biti upućivani u inostranstvo na postupke MPO.


IZVOR: Vebsajt Vijesti, Damira Kalač, 11.02.2019.


Naslov: Redakcija