Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

CENTAR ZA MONITORING I ISTRAŽIVANJE: Neophodno kontinuirano podsticati primjenu instituta sporazuma o priznanju krivice, kao mehanizma za efikasno okončanje krivičnih postupaka


U Crnoj Gori je, u proteklih šest godina, potvrđen 161 sporazum o priznanju krivice, a u narednom periodu potrebno je kontinuirano podsticati primjenu tog pravnog instituta, saopšteno je na konferenciji Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Direktor pravnog odjeljenja CeMI-ja, Vlado Dedović, rekao je da je istraživanje o primjeni instituta sporazuma o priznanju krivice i odloženog krivičnog gonjenja sprovedeno na nivou svih tužilaštava u Crnoj Gori – na uzorku od 148 od 161 predmeta u kojima je zaključen sporazum o priznanju krivice.

"U prethodnih šest godina primjene, institut sporazuma o priznanju krivice nije u punom kapacitetu zaživio u praksi pravosudnih institucija. U tom periodu, zaključeno je i od strane suda potvrđeno 161 sporazuma o priznanju krivice", rekao je Dedović na konferenciji "Primjena instituta sporazuma o priznanju krivice i odloženog krivičnog gonjenja u praksi pravosudnih institucija u Crnoj Gori".

Prema njegovim riječima, najveći broj zaključenih sporazuma desio se 2015. godine kada je, kako je naveo, na nivou svih tužilaštava u Crnoj Gori zaključeno 53 sporazuma o priznanju krivice.

"Trend intenzivnijeg zaključenja sporazuma o priznanju krivice nastavljen i tokom ove godine. Više državno tužilaštvo u Podgorici je nakon 31. marta zaključilo još 19 sporazuma o priznanju krivice, dok je Specijalnog državno tužilaštvo zaključilo još 15 sporazuma o priznanju krivice koji su dostavljeni sudu i u tim predmetima se još uvijek čekaju odluke suda", precizirao je Dedović.

U periodu 2010-2015. godine je, kako je istakao, doneseno 3.879 rješenja o odloženom krivičnom gonjenju.

"Transparentnost objavljivanja rješenja o odloženom krivičnom gonjenju je na nezadovoljavajućem nivou. Ovo posebno u slučajevima koji se primjenom ovog instituta okončavaju pred Specijalnim državnim tužilaštvom, u kojima se kao osumnjičeni za krivična djela sa elementima korupcije pojavljuju javni funkcioneri", naveo je Dedović.

Nedovoljna transparentnost tužilačkih organa u kontekstu ovih predmeta, kako je upozorio, može negativno uticati na percepciju javnosti o nezavisnosti i radu tužilačkih organa.

On je ocijenio da je neophodno kontinuirano podsticati primjenu instituta sporazuma o priznanju krivice, kao mehanizma za efikasno okončanje krivičnih postupaka.

"Imajući u vidu da se u preko 90 odsto slučajeva, okrivljeni i branioci javljaju kao inicijatori za zaključenje sporazuma o priznanju krivice - mora se uticati na proaktivniji pristup predstavnika državnog tužilaštva u dijelu predlaganja mogućnosti za zaključenje sporazuma o priznanju krivice u svim situacijama kada procijene da bi na taj način mogao najefikasnije biti okončan krivični postupak", istakao je Dedović.

Glavni specijalni tužilac Crne Gore, Milivoje Katnić, rekao je da je do sada Specijalno državno tužilaštvo zaključilo 24 sporazuma o priznanju krivice za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije.

"Zaključeno je šest sporazuma o priznanju krivice zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije i krivičnog djela neovlašćena proizvodnja. Zaključeno je 14 sporazuma o priznanju krivice zbog krivičnog djlea zloupotreba službenog položaja koja je vršena na organizovan način", precizirao je Katnić.

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Boris Savić, rekao je da je taj sud od 2010. do 2016. gdoine imao oko 25 presuda koje su donesene na osnovu sporazuma o priznanju krivice.

"U to periodu imali smo dominantna krivična djela iz oblati zloupotrebe opojnih droga, oko dvije trećine. Broj predmeta koji su riješeni kroz ovaj sporazum je oko dva odsto", naveo je Savić.

Predsjednik Advokatske komore Crne Gore, Zdravko Begović, rekao je da je sporazum o priznanju krivice do prije pola godine bilo "mrtvo slovo na papiru", ali da je u prethodnom periodu primjena tog pravnog instituta intenzivirana.

On smatra da institutima odloženog gonjenja i sporazumnog priznanja krivice treba dati šansu i što više ih primjenjivati.

Konferencija je organizovana kao završna aktivnost u okviru projekta "Jačanje istražnih kapaciteta u Crnoj Gori – upotreba pregovaračkih mehanizama za efikasnu istragu", koji se realizuje uz podršku Ambasade Holandije.

Izvor: Vebsajt CdM, 11.07.2016.