Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O USTAVNOM SUDU: Odlukom kojom Ustavni sud utvrdi da zakon ili drugi propis i opšti akt nije u saglasnosti sa Ustavom odnosno sa zakonom, može odrediti način naknade štete za sva lica kojima je povrijeđeno pravo konačnim ili pravosnažnim pojedinačnim aktom donijetim na osnovu tog zakona ili drugog propisa, nezavisno od toga da li su podnijeli inicijativu


Odluka Ustavnog suda o neustavnosti, odnosno nezakonitosti bilo kojeg propisa u principu ima pravno dejstvo za ubuduće ("pro futuro"), tj. od dana njenog objavljivanja u "Sl. listu CG". Prema odredama Zakona o Ustavnom sudu("Sl. list CG", br. 11/2015) koji se primjenjuje od 20. marta 2015. godine, Ustavni sud može odlukom kojom utvrdi da zakon ili drugi propis i opšti akt nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore ("Sl. list CG", br. 1/2007 i 38/2013 - Amandmani I-XVI - dalje: Ustav), odnosno sa zakonom, odrediti način naknade štete za sva lica kojima je povrijeđeno pravo konačnim ili pravosnažnim pojedinačnim aktom donijetim na osnovu tog zakona ili drugog propisa, nezavisno od toga da li su podnijeli inicijativu, kaže predsjednica Ustavnog suda Desanka Lopičić.

Ustavni sud, saglasno Ustavu, u postupku apstraktne kontrole ima mogućnost da u toku postupka naredi obustavu izvršenja pojedinačnog akta, ako bi njihovim izvršenjem mogle nastupiti neotklonjive štetne posljedice.

 Pored toga, Zakon o Ustavnom sudu daje mogućnost svakom licu kome je povrijeđeno pravo konačnim ili pravosnažnim pojedinačnim aktom, donijetim na osnovu zakona, drugog propisa ili opšteg akta za koji je odlukom Ustavnog suda utvrđeno da nije bio ili da nije u saglasnosti s Ustavom, ili zakonom, da traži od nadležnog organa izmjenu tog pojedinačnog akta, ako ta izmjena ne utiče na prava savjesnih trećih lica. Taj postupak se ne ostvaruje pred Ustavnim sudom, već pred drugim organima zavisno od prirode konačnog ili pravosnažnog pojedinačnog akta i vrste pravnih posljedica koje je taj akt prouzrokovao.

Ustavni sud, u skladu sa Zakonom o Ustavnom sudu, ima i druge procesne mogućnosti za otklanjanje neustavnosti i nezakonitosti, jer Ustavni sud, nije ograničen zahtjevom podnosioca kada postupa po prijedlogu ili inicijativi, tako da svoju ocjenu može da proširi i na odredbe bilo kojeg normativnog akta koje podneskom predlagača ili inicijatora nijesu osporene, ukoliko se te odredbe, prema stanovištu Ustavnog suda, nalaze u sistematskoj vezi s osporenim odredbama i sa njima čine neraskidivu pravnu cjelinu. Pored toga Ustavni sud će sprovesti postupak za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti kad ocijeni da je vođenje postupka nužno radi poštovanja vladavine prava, odnosno zaštite ljudskih prava i sloboda zajemčenih Ustavom i u slučaju kad podnosilac odustane od predloga, odnosno inicijative. Ustavni sud u praksi često koristi ove procesne mogućnosti, navodi Lopičić.

Izvor: Vebsajt Ustavnog suda, 06.01.2016.