Poštovani posjetioci, sajt nadalje neće biti ažuriran usljed odluke kompanije Paragraf Lex da se privremeno povuče sa tržišta Crne Gore.

Svi propisi na sajtu kao i ostale informacije ažurirane su zaključno sa 31.3.2021.

Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

MONSTAT: Crnu Goru za devet mjeseci posjetilo oko 1.613.000 turista


Prema podacima MONSTAT-a, Crnu Goru je tokom devet mjeseci 2015. godine posjetilo 1.613.384 turista, što predstavlja povećanje od 13 odsto, a ostvareno je 10.647.509 noćenja, 16 odsto više u odnosu na isti period 2014. godine, saopšteno je na sjednici Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore.

Broj dolazaka stranih turista je veći za 15,8 odsto, a ostvarenih noćenja za 19,8 procenata. Najviše noćenja bilo je gostiju iz Srbije 28 odsto, Rusije 27 odsto, Bosne i Hercegovine devet odsto, Ukrajine pet, Njemačke i Poljske tri, a Kosova, Bjelorusije, Francuske i Italije dva odsto.

Trend pada zabilježen je kod domaćih turista, gdje je broj dolazaka niži za 11 odsto, a ostvarenih noćenja za 24 odsto, pri čemu je prosječna dužina njihovog boravka u posmatranom periodu 6,18 dana, veća od prošlogodišnjih 5,76.

Ocijenjeno je da Crna Gora ima nepovoljnu strukturu smještajnih kapaciteta, pa dominira individualni smještaj sa 74 odsto, a što se tiče sektora usluga smještaja i ishrane prosječna bruto zarada u posmatranom periodu, iznosi 611 eura i bilježi rast od šest odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Prosječne zarade bez poreza i doprinosa u sektoru usluga smještaja i ishrane iznosile su 409 eura i bilježe rast od šest odsto.

Na Odboru je ukazano i da se nakon sagledavanja pokazatelja o poslovanju u oblasti turizma može konstatovati da su ponovljeni nedostaci iz prethodnog perioda kao što su nepravilnosti na plažama, nelegalno izdavanje i kvalitet smještaja, prodaja izleta na šetalištu, buka, nelegalan rad ugostiteljskih objekata, neizdavanje fiskalnih računa, loša komunalna i lokalna infrastruktura. I dalje je veoma izražena sezonalnost, nedostatak smještajnih kapaciteta visokih kategorija, kao i visoka koncentracija turista iz malog broja zemalja.

Na Odboru je takođe ukazano da turistički poslenici nemaju ništa protiv privremenih objekata kao dijela ponude, ali je neophodno da ispunjavaju urbanističko tehničke uslove koji korespondiraju sa kvalitetom Crne Gore kao mediteranske destinacije.

Govoreći o privremenim objektima, predsjednik Odbora, Dragan Purko Ivančević, je ocijenio da su oni i ove sezone stvorili ružnu sliku i devastirali prostor crnogorskog primorja.

"Poseban problem su objekti bez sanitarnog čvora i vode koji prodaju hranu. Ambicija je da dođemo do održivog rješenja kojim će se osloboditi prostori urbanih jezgara, hotelskih kapaciteta, šetališta, plaža i sl. od djelatnosti koje tamo ne pripadaju. Nemamo ništa protiv privremenih objekata, ali imamo kontra trotoarskog turizma, vašarišta i buke koji devalviraju kvalitet turističke ponude Crne Gore i stvaraju nelojalnu konkurenciju", istakao je on.

Prema njegovim riječima, u ovim objektima uglavnom rade nerezidenti, sa čime se saglasio predsjednik CTU Žarko Radulović, ocijenjujući da se putem njih novac odliva iz Crne Gore.

"Glavni generator sive ekonomije su privremeni objekti. Malo njih ima fiskalne kase jer za to nemaju obavezu, pošto prijavljuju prihod do 18.000 eura i plaćaju paušalno porez. Predlažem da se to ukine i da svi moraju da izdaju fiskalne blokove. Fiskalizacija će destimulisati zakupce privremenih objekata. Samo u Budvi je zaposleno u ovim objektima 3.600 ljudi, od čega su 90 odsto nerezidenti, koji niti su prijavljeni niti su plaćali doprinos na plate", naveo je on, ocjenjujući da je vrijeme priče na ovu temu možda prošlo, već da treba pisati krivične prijave protiv, kako je rekao, nesavjesnih pojedinaca.

Odbor je na sjednici razmotrio i Inicijativu koju su predložile Privredna komora, Unija poslodavaca i Crnogorsko turističko udruženje za izmjene i dopune Zakona o strancima ("Sl. list CG", br. 56/2014 i 28/2015). Zaključeno je da je Zakon koji se primjenjuje od 1. novembra 2015. godine neophodno mijenjati jer predstavlja biznis barijeru, te da je nužno da u tome učestvuju predstavnici privrede.

Izvor: Vebsajt CdM, 10.11.2015.