Poštovani posjetioci, sajt nadalje neće biti ažuriran usljed odluke kompanije Paragraf Lex da se privremeno povuče sa tržišta Crne Gore.

Svi propisi na sajtu kao i ostale informacije ažurirane su zaključno sa 31.3.2021.

Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

RAZMOTRITI UVOĐENJE ALIMENTACIONOG FONDA

11.11.2020.


Postoje osobe koje nakon razvoda ne žele da budu finansijska podrška svojoj djeci i u zakonodavstvu još nije osmišljen adekvatan mehanizam koji ih može natjerati da plate alimentaciju.

U jednom slučaju koji je prijavljen Centru za ženska prava, otac za 11 godina nije uplatio ni centa alimentacije supruzi koja brine o njihovo troje djece. Tri krivična postupka od kojih je prvi rezultirao uslovnom osudom, drugi radom u javnom inetresu i treći zatvorom, nijesu isposlovali da ovaj čovjek bar na dan bude i roditelj u pravom smislu te riječi.

Advokatica koja zastupa korisnice Centra za ženska prava Jovana Pavlović pojašnjava da, u slučajevima kada ni zatvor ne pomaže da roditelj isplati alimentaciju, ona podržava prijedlog da se vrijednost koju nedavalac izdržavanja ostvari društveno-korisnim radom preusmjeri roditelju koji je pokrenuo postupak za neplaćanje alimentacije.

"Ovo bi svakako bio jedan od dobrih prijedloga kako da se naplati obaveza izdržavanja, budući da u nekim situacijama čak i pored izricanja više krivičnih sankcija, pa i zatvorskih kazni djeca ne ostvare svoja prava", objašnjava ona.

Izigravanje zakona gdje se roditelj vodi kao nezaposlen, iako je radno i zdravstveno sposoban i radi "na crno", primjeri su za koje država mora da nađe rješenje kroz zakonsku regulativu ili podzakonske akte.

"Ovo je jedan od razloga zbog kojih bi država trebalo da počne da razmišlja i o uvođenju alimentacionog fonda, koji postoji u gotovo svim zemljama Evropske unije, a što je u više navrata predlagala NVO Centar za ženska prava", ističe Pavlović.

Ima slučajeva, kaže ona, da u nekim predmetima nakon što se roditelju izrekne uslovna osuda, osuđeni/a izmiri sve dospjele obaveze i konačno počne da ispunjava svoju zakonsku obavezu prema djeci.

"Imate roditelje protiv kojih se pokreće nekoliko krivičnih postupaka i kojima se izriču blaže krivične sankcije i koji tek nakon pokretanja tih postupaka ispune svoju obavezu", dodaje ona.

Ima i onih koji, bez obzira na broj krivičnih postupaka i najstrože krivične sankcije (zatvor), nastavljaju da zloupotrebljavaju svoja roditeljska ovlašćenja i ne ispunjavaju zakonsku obavezu prema svojoj djeci.

Koordinatorka servisa podrške u Centru za ženska prava Ana Jaredić upozorava da se ona u svakodnevnoj praksi srijeće sa slučajevima da je odbijanje oca da plaća izdržavanje svoje djece, majku koja brine o njima, samim tim i djecu, dovelo do siromaštva.

"Govorim o ženama koje su zaposlene i koje daju sve od sebe da djeci priušte sve što im je potrebno. Međutim, ako uzmete u obzir visinu potrošačke korpe, jasno je da porodica sa jednim primanjem ne može zadovoljiti ni najosnovnije potrebe, a o svim drugim stvarima koja su djeci potrebna, da ne pričamo… Mnoge od njih žive u iznajmljenim stanovima, pa im ta jedna plata jedva pokrije stanarinu i režije", pojašnjava Jaredić.

Nerijetke su situacije, priča ona, gdje žena ima informaciju da njen bivši suprug ostvaruje značajne prihode, međutim, ne može to da dokaže, jer on nije zvanično zaposlen ili je zaposlen, ali je osiguran na minimalnu zaradu.

U tim slučajevima djeci bude dodijeljena minimalna visina alimentacije, koja nije dovoljna za njihove potrebe.

Postoje i slučajevi, kaže Jaredić, gdje otac ima visoka primanja koja se, uz podršku njegovih nadređenih, "na papiru" prepolove i sudu se prilože netačne informacije o visi zarade.

Kategorična je da institucije moraju da imaju u vidu činjenicu da je nedavanje izdržavanja krivično djelo i da je to ekonomsko nasilje nad djecom, kao i da bi država morala imati mehanizme koji bi u potpunosti zaštitili djecu od ove vrste nasilja.

Iz tog razloga, pojašnjava Jaredić, ženske nevladine organizacije, koje kroz svakodnevnu praksu imaju priliku da vide koje su sve posljedice ovog krivičnog djela na živote djece, zalagale su se za uvođenje alimentacionog fonda iz kog bi se redovno isplaćivale obaveze izdržavanja djece.

"U tom slučaju odgovornost za naplatu bi se sa samohranog roditelja koji, često nema novac za pokretanje sudskih postupaka ili postupaka pred javnim izvršiteljem, prebacila na državu", pojasnila je Jaredić.

Advokatica Jovana Pavlović naglašava da, u situacijama kada roditelj koji ne daje izdržavanje, a zaposlen je, ili pak posjeduje vrednije pokretne ili nepokretne stvari, ona savjetuje klijenta da inicira izvršni postupak pred postupajućim javnim izvršiteljem i ispred Centra za ženska prava pruža se besplatna pravna pomoć u dijelu zastupanja u ovom postupku.

"Savjetujemo i pokretanje krivičnog postupka pred nadležnim tužilaštvom, kao i zastupanje u ovom postupku. U situcijama kada nas klijentkinja informiše da davalac izdržavanja ne posjeduje bilo kakvo sredstvo izvršenja, kroz pokretanje krivičnog postupka prvenstveno pokušavamo da se ispuni obaveza plaćanja izdržavanja", kaže advokatica Pavlović.

Uslovna osuda, kako navodi ona, najčešća je kazna koja se izriče, posebno prilikom prvog izricanja krivične sankcije.

Ana Jaredić dodaje da zatvorska kazna nije garant da će neko izmiriti svoju obavezu.

Sagovornice ističu da, iako u velikom broju slučajeva kroz pokretanje krivičnog postupka djeca ostvare svoje pravo na izdržavanje, to je duga i iscrpljujuća borba.

Rješenje je, kategorične su, u alimentacionom fondu kojim zadovoljavanje osnovnih potreba djece ne bi zavisilo od dužine trajanja ovih postupaka.

U slučaju da zakonski zastupnik djeteta ili djece ne pokreće postupak radi naplate obaveze izdržavanja, to pravo u ime djeteta može da ostvari nadležni centar za socijalni rad.

Zbog neplaćanja alimentacije u podgoričkom Osnovnom sudu za posljednje tri godine osuđeno je 118 osoba od čega je 16 kažnjeno zatvorom.


IZVOR: Vebsajt RTCG, 09.11.2020.


Naslov: Redakcija