Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

VLADA CG USVOJILA PRIJEDLOG ZAKONA O STEČAJU: Vođenje postupka ekonomičnije i efikasnije, precizirana je odredba koja definiše da stečajni razlozi mogu biti prezaduženost ili trajnija nesposobnost, pri čemu se ne traži kumulacija oba stečajna razloga


Vlada je 9. jula 2015. godine, usvojila Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o stečaju, kojima se eliminišu dileme i nepreciznosti postojećeg i obezbjeđuje ekonomičnije i efikasnije vođenje stečajnog postupka.

Generalni direktor za industriju i preduzetništvo u Ministarstvu ekonomije, Dragan Kujović, naveo je da je postojeći Zakon o stečaju ("Sl. list CG", br. 1/2011) donio dobra i kvalitetna rješenja što se tiče ciljeva i načela sprovođenja stečajnog postupka. Međutim, ukazao je da su prilikom njegove primjene u praksi uočene određene nepreciznosti.

"Formirali smo radnu grupu koja je pripremila izmjene i dopune Zakona o stečaju i najvećim djelom smo uspjeli da eliminišemo te dileme i nepreciznosti", naveo je Kujović.

Kako je istakao, precizirana je odredba koja definiše da stečajni razlozi mogu biti prezaduženost ili trajnija nesposobnost, pri čemu se ne traži kumulacija oba stečajna razloga.

"Takođe, u cilju pune zaštite socijalnog statusa zaposlenih i ukupnog položaja u skladu sa pozitivnim propisima koji regulišu oblast radnih odnosa, predložene su izmjene člana kojim je precizirano da u prvi isplatni red spadaju neisplaćene bruto zarade zaposlenih i bivših zaposlenih u iznosu osnovnih zarada", objasnio je Kujović i dodao da je u prethodnom rješenju stajalo minimalnih zarada pa je dolazilo do različitih tumačenja.

Prema njegovim riječima, izmjene su donijete i u pogledu naplate poreskih obaveza u stečajnom postupku, pri čemu je definisano da u drugi isplatni red spadaju potraživanja po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih i bivših zaposlenih koja nijesu svrstana u prvi isplatni red. U taj isplatni red spadaju i potraživanja po osnovu svih javnih prihoda prije otvaranja stečajnog postupka.

"Pravo na pokretanje stečajnog postupka dato je stečajnim povjeriocima, a ne i subjektima koji svoje potraživanje mogu namiriti u posebnom postupku van stečaja", naveo je Kujović.

Govoreći o potrebi za određivanjem kriterijuma visine oglašavanja prodajne cijene prilikom prodaje imovine stečajnog dužnika, Kujović navodi da je to uslovilo zahtjev za dopunom teksta zakona u pogledu visine cijene kod prve javne prodaje i mogućnostima smanjenja cijena u odnosu na sljedeće prodaje.

"Utvrđeni su realni kriterijumi koji obezbjeđuju da postupak prodaje ne traje neosnovano dugo, ali i da se omogući da se ograničenjem u pogledu umanjenja cijena ostvare pretpostavke za postizanje realne tržišne vrijednosti za prodatu imovinu", naveo je Kujović.

Definisano je da je stečajni upravnik dužan da prvu javnu prodaju sprovede sa najnižom prodajnom cijenom najmanje u visini procijenjene vrijednosti imovine koja se prodaje, a da svaku narednu javnu prodaju može da sprovede sa umanjenjem najniže prodajne cijene za petinu od procijenjene vrijednosti.

Ako prodaja nije uspjela ni za petinu ukupno procijenjene vrijednosti, stečajni upravnik može da sprovede sljedeću javnu prodaju po principu najveće ponuđene cijene. Tu se skraćuje sami postupak prodaje. Svrha i cilj stečajnog postupka nijesu likvidacija prduzeća po svaku cijenu već namirenje povjerilaca i rješavanje problema insolventnosti preduzeća. U situaciji kada je unovčena imovina a svi dugovi izmireni, a preostala su sredstva koja omogućavaju dalji opstanak društva neophodno je dati mogućnost da se obustavi postupak i preduzeće opstane.

Rok za podnošenje plana reorganizacije skraćen je sa 90 na 60 dana, kao i rok kojim stečajni sudija može da produži rok za podnošenje obrazloženog predloga sa 30 na 15 dana, u cilju ekonomičnijeg vođenja postupka čime bi trebalo da se postignu i ukupni ekonomski efekti po privredu.

Izvor: Vebsajt CdM, 09.07.2015.